Gordan Lauc s oduševljenjem komentira pisanje australskog dnevnika koji analizira učinke strogog lockdowna.
“Pročitajte ovo vrlo pažljivo! Jedan od vodećih medija u AUSTRALIJI zaključuje:
– Lockdown je imao mali, ili nikakav učinak u smanjivanju broja umrlih od COVID-19- Korist je bila u najboljem slučaju minimalna, a negativni učinci razarajući za društvo- Prozivaju Fergusona da su njegovi modeli tvrdili da lockdown smanjuje smrtnost za 98%, što se pokazalo potpuno pogrešnim (efekt je mali ili nikakav, a ne 98%)
– Navode da su svi planovi prije ove pandemije bili izričito protiv nametanja takvih mjera
– Kažu da bi u budućnosti bilo kakva ideja „strogih mjera“ trebala biti odbačena bez ikakve rasprave
Dopustite da vas podsjetim da upravo takve stavove Nenad i ja javno zastupamo od ljeta 2020. godine i da smo zbog toga doživljavali bezbrojne javne uvrede i napade u medijima. Mislim da bi poneka javna isprika bila primjerena.
S druge strane, javna isprika nije toliko važna jer i bez nje znamo da je ono što smo radili u zadnje dvije godine pridonijelo tome da Hrvatska ne bude žrtva suludih „strogih mjera“. Pojedinci me ponekad i dalje prozivaju da sam zbog toga odgovoran za puno smrti, no kako sada znamo da „stroge mjere“ nisu smanjile smrtnost od COVID-19, valjda će i oni prestati.
S druge strane time što u Hrvatskoj nismo imali „stroge mjere“ značajno smo umanjili štetu koju je ova pandemija uzrokovala.Isto je i s covid-potvrdama. Sada već svi znamo da su bile nepotrebne i štoviše jako štetne. Nažalost tu su pritisci lobista koronaprofitera bili jači od svih mojih nastojanja da spriječim uvođenje covid-potvrda.
Jesu li baš covid-potvrde uzrok za veliku smrtnost u ovom valu pandemije treba tek analizirati, no činjenica je da smo do uvođenja covid-potvrda imali jednu od najnižih smrtnosti u EU (nakon korekcije na BDP), a da od kada smo ih uveli imamo jednu od najviših smrtnosti, što je naprosto strašno. A za tu visoku smrtnost nije krivo širenje virusa, jer je u ovom valu u gotovo svim EU zemljama zaraženih bilo i značajno više nego kod nnas”, piše Lauc.
Foto: Hina