Hoće li Plenković zabraniti pozdrav “Za dom spremni”: Nije bio do kraja jasan

Hoće li Plenković zabraniti pozdrav “Za dom spremni”: Nije bio do kraja jasan

Premijer Andrej Plenković dao je veliki intervju Novom listu: Donosimo nekoliko zanimljivih odgovora.

Znamo da ste u lošim odnosima s predsjednikom Republike, ali idemo raščistiti njegovu ustavnu poziciju: je li pristupom oko Vrhovnog suda, pa sada oko aktiviranja HV-a na manifestacijama i ostalim »inovacijama«, ili oko veleposlanika, predsjednik Milanović po vama zaštitnik ili kršitelj Ustava? Kako vidite njegovu »inovativnost« u tumačenju Ustava i zakona, zašto to radi? Retorika je tu manje bitna, zanimljiviji su motivi zašto traži nove prakse oko primjene Ustava.

– Nije tu pitanje loših odnosa. Pa kad je Zoran Milanović pobijedio na predsjedničkim izborima, nazvao sam ga da mu čestitam, a on to nije učinio kad je izgubio od mene 2016. Nećemo hiniti zajedništvo s onima koji kontinuirano koriste retoriku vrijeđanja i huškanja prema svima koji ne misle jednako. Surađivat ćemo sukladno ustavnim ovlastima. Ali ako imate predsjednika Republike koji inzistira na provođenju procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda na protuzakonit način ili koji nameće tezu da izvršna vlasti treba znati za tajne izvide u kaznenom postupku, onda na takve pojave nećemo odšutjeti, a kamoli ih olako i pogrešno tumačiti da se radi o pozivanju na Ustav. Ustavni sud, jedini je meritoran reći je li nešto u skladu s Ustavom ili nije, jasno je kazao da je postupak u koji je predsjednik krenuo bez poštovanja javnog poziva koji je raspisao DSV bio pogrešan.

Što se tiče izbora novih veleposlanika, praksa 50:50, koju Milanović želi nametnuti, u suprotnosti je sa smislom i svrhom imenovanja veleposlanika i dosad nezabilježena u praksi. Veleposlanici su predstavnici hrvatske države, a ne političkih stranaka, predsjednika države ili predsjednika Vlade. Nitko ne uskraćuje predsjedniku Republike da ponudi svoj prijedlog ili izrazi neslaganje s nekim od prijedloga Vlade. Prijedlozi kandidata su već skoro pola godina na njegovu stolu, na njemu je odgovornost.

Apropos pravosuđa, tu je i pitanje pozdrava ZDS. Dok je izbora, znamo da HDZ neće tu puno mijenjati, no nakon lokalnih izbora dolazi duže vrijeme bez izbornih ciklusa skoro tri i pol godine, osim ako ne bude nekih izvanrednih okolnosti. Hoće li taj »vakuum«, kad se ne morate nužno svidjeti javnosti, biti iskorišten da se riješi pitanje ZDS-a na duge staze? A to znači, da iduće godine Kraus, Pupovac i drugi zajedno s Vladom kroče u Jasenovcu?

– Ova Vlada kontinuirano radi na učinkovitosti pravosuđa i na smanjenju broja neriješenih predmeta. Predvidjeli smo niz mjera i novih zakonodavnih rješenja kojima je cilj prevencija i sprječavanje korupcije. U nekoliko zakona postoje osnove po kojima se izvikivanje ustaškog pozdrava »ZDS« i sada može kažnjavati, a postoji i odluka Ustavnog suda kojom je javno isticanje ovog pozdrava ocijenjeno kao kršenje važećih zakona RH. No meni se čini da je ovdje glavni problem neujednačenost sudske prakse i primjene postojećih propisa. O eventualnim promjenama kaznenog zakonodavstva razgovaramo i nastavit ćemo razgovarati.

U kontekstu reformi, u koje u Hrvatskoj malo tko vjeruje, kako se osjećate kad vidite braću Mamić na »izletu« u BiH? U kojem se smjeru mogu mijenjati zakoni da se to ubuduće spriječi? Ili se moraju mijenjati prakse?

– Naravno da se ne osjećam dobro kada vidim da su pravomoćno osuđene osobe pobjegle u BiH kako bi izbjegle izvršenje kazne u Hrvatskoj. Ovakve su situacije razlog nepovjerenja građana u pravosudni sustav, u njegovu učinkovitost, ali i pravičnost. Nažalost, ovo nije jedini takav slučaj, već se radi o sistemskom problemu. Stoga sam naložio ministru pravosuđa da uputi pismo predsjedniku Vrhovnog suda i Glavnoj državnoj odvjetnici u kojima ih poziva da predlože izmjene zakona. Propise u praksi primjenjuju i tumače suci i državni odvjetnici, koji su u svom radu neovisni i lišeni bilo kakvog utjecaja izvršne vlasti. To je bio slučaj i u ovom konkretnom predmetu.

Foto: Hina

Facebook Comments