-Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju projekta Novi europski Bauhaus te kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financira značajan broj projekata koji je u skladu s ključnim postulatima ovog projekta i Zelenog plana, što uključuje i ulaganja u energetsku obnovu i duboki reformski zahvat u dijelu prostornog planiranja i zakonodavnog okvira, kazala je Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na panel-raspravi pod naslovom „Hrvatska i Novi europski Bauhaus“ o mogućnostima i izazovima u provedbi projekta Novi europski Bauhaus.
Panel je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a ministrica je još podsjetila da se načela te nove inicijative Europske komisije mogu ugrađivati u naše buduće lokalne i nacionalne projekte putem postojećih programa od Obzor Europe za istraživanje i inovacije, preko LIFE-a za okoliš i klimatske akcije do Europskog fonda za regionalni razvoj i ERASMUS-a za obrazovanje i mlade. – Hrvatska u ovoj inicijativi aktivno sudjeluje već dulje od godine dana, a jedan od naših prijedloga odnosi se na potrebu da se pri osmišljavanju i provedbi strategija, projekata i akcija NEB-a kao što su nagrade za pojedine projekte u kriterijima uzme u obzir geografska ravnoteža i bogata kulturna raznolikost Europske unije te kao projekt ne samo obnove nego i revitalizacije u duhu Novog europskog Bauhausa predloženo je i stradalo područje Banovine, kazala ej ministrica.
O primjerima dobre prakse, konstruktivnim rješenjima na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini raspravljali su: zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, vlasnik i osnivač tvrtke iDeo Plan Florijan Ćelić, arhitektica Jana Horvat, finalistica nagrade Novi europski Bauhaus Europske komisije za 2021. te pomoćnica pročelnika za strategijsko planiranja Grada Zagreba Irena Matković.
Željana Zovko kazala je kako je Hrvatska prava zemlja za provedbu Novog europskog Bauhausa. – Nekoliko je razloga za to, a između ostalog i zato što može pružiti inovativna i dugotrajna rješenja spajanjem svojih stilova gradnje s onima koje ova inicijativa zagovara. Projekt je izvanredna prilika za preobrazbu naših sela, otoka i gradova uz očuvanje bogate kulturne i povijesne baštine, a to možemo postići suradnjom na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Budućnost gradnje ne smije počivati samo na načelima učinkovitosti, estetike i održivosti, već je ključno uvrstiti i sigurnosni element koji će građanima pružiti zaštitu u slučaju prirodnih, ali i ljudski uzrokovanih nepogoda, kazala je Zovko, a prenosi Hina.
Florijan Ćelić naveo je da su gradovi, općine i županije u Hrvatskoj prepoznali ovu inicijativu. – Naročito one sredine koje obiluju kulturno-povijesnom baštinom i tu upravo leži najveći potencijal Hrvatske u korištenju ovog mehanizma. Kroz inicijativu bi se mogli aktivirati neiskorišteni resursi i valorizirati napuštena industrijska područja. Europa može i mora učinkovitije iskoristiti svoj prostor, s obzirom na to da je on jedan od naših glavnih resursa, naveo je Ćelić.
Jana Horvat naglasila je održivosti, estetike te uključivosti ovog projekta te ustvrdila da su ti aspekti utkani u arhitektonsko obrazovanje već desetljećima, no da su kroz ovu inicijativu dobili potrebnu institucionalnu podršku. – Arhitektonski fakultet u Zagrebu uključio se u projekt kroz podinicijativu New European Bauhaus Goes South, temeljenu na međunarodnoj suradnji šest južnoeuropskih zemalja, kazala je.
Irena Matković podsjetila je na Akcijski plan ekološki održivog razvoja donesen 2019., prvi takav dokument u Hrvatskoj, koji je, među ostalim, definirao i smjer renaturalizacije Zagreba. – Posebno je važno pokretanje projekta Sunčanih krovova koji obuhvaća solarizaciju više od 800 objekata. Zagreb je među sto gradova koji će do 2030. biti posvećeni misiji ostvarenja klimatski neutralnog grada, prema listi koju je objavila Europska komisija, naglasila je Matković.
Foto: Hina
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.