Poput požara, pšenicu u Srbiji kosi rijetka bolest, žuta hrđa. Ni hrvatska žitna polja nisu pošteđena. Farmeri su na mukama jer, uz žutu hrđu, pšenici i ječmu zaprijetili su ove godine insekti, stoga strahuju za prinos.

‘Žuta hrđa je opasna, a ima je dosta. Pojedinci su je tretirali već tri puta i nije pomoglo. Bolest bi bitno mogla smanjiti ovogodišnji urod’, upozorava za tportal Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
poster

Ovo je bolest koja se širi poput požara srbijanskim žitnim poljima, opisao je žutu hrđu stručnjak za poljoprivredu u Srbiji Miroslav Malešević. Kaže da je ona karakteristična za mediteranske zemlje, a riječ je o gljivici koja uništava lisnu masu i rijetko se pojavljuje u Srbiji. Posljednji put zabilježena je 2014., kada je poharala i žitna polja u Hrvatskoj, od Podravine do Vukovarsko-srijemske županije, javlja Tportal.

‘Da, pojavila se 2014. i od tada je nije bilo. Ove godine zahvatila je pšenicu i ječam’, kaže Brlošić.
Žutu hrđu, navodi se, uzrokuje prilično blaga zima uz dosta oborina i puno rose. Slični vremenski uvjeti javljali su se i prijašnjih godina, ali ovakve zaraze nije bilo, pa se pretpostavlja da je posrijedi pojava nove rase gljivice P. sriiformis, na koju su hrvatske sorte pšenice puno osjetljivije, piše Agroportal.hr.

Štete na osjetljivim sortama mogu biti drastične, navode, čak i do sto posto, jer osim što žuta hrđa uništava list pšenice, u povoljnijim uvjetima napada i klas, pa čak i zrno u formiranju.

‘Poljoprivrednici su u dvojbi trebaju li tretirati pšenicu sada, kada počinje klasanje, a bolest napreduje. Žuta hrđa se širi u kružnim oazama od sredine polja do ruba. Često je se uoči kada je već napredovala, a onda je kasno’, govori Brlošić, napominjući da bi dobro bilo ‘podići dron iznad polja’, tko to može, i vidjeti što se događa, obići traktorom ili jednostavno prošetati zasijanim poljem pšenice i vidjeti u kakvom je stanju.

Pšenica i ječam ove godine su i na udaru insekata, dodaje Brlošić, a zaštitna sredstva su skupa kao ‘dragi kamen’, kaže.

‘Tretiranje nas košta između 53 i 66 eura po hektaru’, podvlači ovaj poznati slavonski ratar.

Na slici: Matija Brlošić

Foto: Hina