U Hrvatskoj su i lani nastavljeni negativni demografski trendovi. Broj umrlih u 2018. godini, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku, za više od 15.000 premašio je broj rođenih, a prirodni je prirast u svim županijama, uključujući i Grad Zagreb, kao i u 491 od ukupno 555 gradova i općina, bio negativan, piše Jutarnji list.
Prošle se godine u Hrvatskoj rodilo 36.945 živorođene djece. Istodobno, broj umrlih iznosio je 52.706, pa je prirodni prirast bio negativan, odnosno broj umrlih je za 15.761 bio veći od broja rođenih. Ipak, u odnosu na 2017. godinu, negativni su se trendovi prirodnog prirasta donekle popravili. U 2017., naime, imali smo 36.556 živorođene djece, ili 389 manje nego prošle godine, dok je broj umrlih lani smanjen za 771 u odnosu na 2017., kada je u našoj zemlji umrlo 53.477 ljudi. Kada se podvuče crta, proizlazi da smo u 2017. bili u minusu za 16.921 ljudi, koliko ih je više umrlo nego što je rođeno, što je 1160 veći minus nego lani.
– Hrvatska nastavlja izumirati, iako sporije nego prijašnjih godina. Taj će se trend nastaviti i sljedećih godina – upozorava Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
– Tu se radi o malim oscilacijama koje ne mijenjaju ukupnu sliku. Trendovi su nam i dalje negativni – potvrđuje i Nenad Pokos, demograf na Institutu Ivo Pilar.
Podaci o prirodnom prirastu u prošloj godini pokazuju da pozitivan prirodni prirast nije imala nijedna hrvatska županija, a u njih šest – Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj – niti jedan grad ni općina nisu imali više rođenih nego umrlih. I Grad Zagreb, unatoč samohvali gradskih vlasti, od 2015. godine bilježi konstantan negativni demografski prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, što potvrđuju i podaci DZS-a.
Štoviše, upravo je lani metropola zabilježila najveći minus u prirodnom prirastu, s obzirom na to da je bilo 801 više umrlih nego rođenih. Godinu prije, prema podacima DZS-a, negativan prirodni prirast u Zagrebu iznosio je 750.
Ipak, gledano po županijama, najveći negativni prirodni prirast u 2018. godini imala je Primorsko-goranska županija, ističu u DZS-u. U toj je županiji lani bilo 1646 više umrlih nego rođenih, što je dvostruko više nego u Zagrebu.
Negativan prirodni prirast lani su imali ukupno 491 grad i općina, kao i već spomenuti Zagreb. S druge strane, u plusu je bilo samo 58 gradova i općina, pokazuju podaci DZS-a.
Među hrvatskim regijama, najkritičnije je stanje, upozoravaju demografi, na području Slavonije, Baranje i Srijema. Na području pet slavonskih županija, koje obuhvaćaju 22 grada i 105 općina, pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen samo u jednom gradu – Orahovici, te u samo tri općine – Voćinu, Strizivojni i Jarmini. Pritom, pokazuju podaci, pozitivan prirodni prirast u svim je tim lokalnim jedinicama, osim u Voćinu, vrlo mali. Slučaj Voćina, s druge strane, u kojem je lani bilo 16 više rođenih nego umrlih, posljedica je višeg prirodnog prirasta doseljenih Hrvata iz Letnice s Kosova.
Za procjene koliko Hrvatska doista ima stanovnika trebat će još pričekati i podatke o migracijama, kako unutarnjim, tako i vanjskim. Ipak, demografi vjeruju da u Hrvatskoj trenutačno stvarno živi manje od četiri milijuna stanovnika. Osim negativnog prirodnog prirasta, na to utječe i veliko iseljavanje.
Foto: Hina