Predsjednik Zoran Milanović je prije tjedan dana upozorio da se u siječnju 2017. dogodio  pravi pomor Hrvata, ali da nitko u zdravstvenom sustavu nije na to reagirao. Iznio je doista zapanjujući podataka da je  u tom “smrtonosnom mjesecu” umrlo čak 6 500 osoba, što je čak  oko dvije tisuće ljudi više od višegodišnjeg  prosjeka.

“Ima puno stvari na koje nemamo odgovore i preko kojih prelazimo i nastavljamo živjeti. Recimo, u siječnju 2017. godine izračunato je da je u tom mjesecu umrlo 6 500 osoba. To smo znali u ožujku 2017. godine. Znam da 6 500 tisuća umrlih nikome ne znači ništa. Međutim, godinu dana ranije u siječnju je umrlo 4 500 ljudi. Od čega je umrlo 2000 ljudi više. Samoubojstava i prometnih nesreća? Nije ih bilo? Dakle, prije tri godine je u jednom mjesecu umrlo 2000 ljudi više od nekakvog prosjeka. To je zastrašujuća brojka. I to smo znali, ali uopće nismo reagirali. To je vjerojatno bila epidemija neke teže gripe. Jer u tim sezonskim prolapsima se uvijek više umire. I tako nekako se izračunava koliko je ljudi umrlo od gripe. Kada vidiš da ti je u jednoj godini u jednom mjesecu umrlo 45 posto ljudi više nego što normalno umire u desetogodišnjem prosjeku u tom mjesecu, nešto se dogodilo. Ne znam što”, rekao je Milanović  prije tjedan dana u intervjuu za N1.

Dok su zdravstvene  vlasti bile nezainteresirane,  mediji su ipak zabilježili ovaj neobičan fenomen.  Tako je  Slobodna Dalmacija  pisala  kako su rodbina i prijatelji na ukop svojih najmilijih morali čekati gotovo tjedan dana.

-Susjeda nam je umrla još u subotu, no sprovod smo, budući da nije imala najbliže rodbine, zbog gužvi na Lovrincu uspjeli organizirati tek u petak, dakle šest dana kasnije. U bolnici su nam rekli da im je tijekom vikenda preminulo gotovo 50 ljudi, a da je prosjek nekih desetak dnevno, požalila se čitateljica  dalmatinskom dnevniku.

O velikom broju  umrlih pisao je i N1 koji je iznio podatak da je u siječnju  2017.  godine u Hrvatskoj, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrla 6441 osoba – više nego u ijednom mjesecu od 1990. dosad, čak 42 posto više nego lanjskoga siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina.

Ovakvu iznimno visoku smrtnost stručnjaci su prije svega pripisivali jakoj hladnoći  zime te prilično jakoj gripi – pojavama koje imaju ključni utjecaj na smrtnost starije populacije.

“Sezonski utjecaji, prije svega gripa i hladnoća, koja posebno utječe na osobe s bolestima respiratornog i cirkulacijskog sustava, imaju velik učinak na mortalitet, osobito osoba starijih od 70 godina. Pokažu li se preliminarni podaci točnim, vjerojatno će uslijediti ozbiljnija analiza konkretnih čimbenika koji su utjecali na ovako visok porast broja umrlih osoba”, izjavio je tada za  Jutarnji list  dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Broj umrlih osoba i inače je najveći tijekom zimskih mjeseci, osobito od prosinca do veljače, a posljednjih tridesetak godina u tim mjesecima kreće se između 4500 i 5000 osoba. Od 2006. do 2016. godine broj umrlih tijekom siječnja tri puta je prešao pet tisuća: najveća je bila 5150, u siječnju 2008. U 2017. broj umrlih popeo se pak na gotovo 6500. Od 1988. do danas – periodu za koji su nam dostupni mjesečni podaci – broj umrlih 6000 prešao je samo jednom, u siječnju 1989. godine, kade je bilo 6089 umrlih.

Na godišnjoj razini iznenađujuće visoka smrtnost zabilježena je 2015. godine, kad je umrlo 54.205 osoba, oko 4000 više nego godinu dana ranije. Taj se broj stabilizirao u 2016., kad se broj umrlih opet vratio na razinu iz 2014., međutim trend bi se u 2017. mogao opet okrenuti.

“U 2015. je zabilježen najveći broj umrlih još od ratne 1991. Štoviše, riječ je o drugom najvećem broju umrlih u posljednjih 70 godina, otkada se vodi civilna evidencija vitalnih događaja”, kaže dr. Čipin.U siječnju 2017. pak – u samo jednom mjesecu – broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 3209 osoba, što je dvostruko više od prosječnog negativnog prirodnog prirasta u desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine. Drugim riječima, samo tijekom siječnja prirodnim putem (bez uključivanja broja odseljenih) Hrvatska se smanjila za ukupno stanovništvo jedne Malinske.

Zanimljivo je da da  u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo nisu znali što se dogodilo.

“Nisam upoznat s ovim podacima, no svakako ćemo ovaj tjedan tu temu staviti na stol te analizirati što je točno utjecalo na ovako visoku brojku”, rekao je za  Jutarnji list dr. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a.

Foto: Lana Slivar Dominić/Hina