Dalija Orešković: Vjeronauk u školama nije dobro rješenje, Vlada podilazi klerikalnim krugovima

Dalija Orešković: Vjeronauk u školama nije dobro rješenje, Vlada podilazi klerikalnim krugovima

Predsjednica novoosnovane stranke START Dalija Orešković u razgovoru za Hinu poručuje da će građanima ponuditi nova lica i novu nadu zagovarajući drugačije vrijednosti od onih koje zastupa HDZ, aktualna predsjednica države čiji cijeli mandat drži “promašenim razdobljem” te premijer koji je “eutanazirao vladavinu prava”.

Orešković, koju mediji predstavljaju kao novu političku zvijezdu, kaže da joj je rezultat od 4,6 posto potpore birača koju je dobila ovog mjeseca samo još dodatna motivacija. Također je odbacila mogućnost predizbornog koaliranja s Amsterdamskom koalicijom i SDP-om, a prostor za dijalog vidi u novim snagama kao što su politička platforma Možemo! i stranka Pametno, prenosi N1 televizija.

Mnogi bi vas voljeli vidjeti kao predsjedničku kandidatkinju, ali se baš o toj kandidaturi niste željeli izjasniti iako je često meta vaših kritika aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Hoćete li s njom odmjeriti snage na izborima i okupiti lijevo biračko tijelo?

Prioritet mi je predstavljanje javnosti stranke START i onoga za što se zalažemo, uspostavljanje stranačke infrastrukture a također umrežavanje onih koji će se uključiti u detaljnu razradu naših politika i u javnu debatu o rješenjima koje predstavljamo. Europski izbori bit će prvi ozbiljniji test koji će pokazati koliko smo u tome uspješni i jesu li nas birači prepoznali kao nešto drugačije od svega ostalog na političkoj sceni.

Znači li to da potpuno otklanjate mogućnost kandidiranja na predsjedničkim izborima?

Ideja je da START ima svog kandidata na tim izborima, međutim krajnji su nam cilj parlamentarni izbori. Sve ostalo do tada, služi ostvarivanju tog cilja. Vjerujem da će se u međuvremenu puno toga promijeniti i na političkoj sceni, osobito nakon europskih izbora pa će se tada moći nešto konkretnije reći i o predsjedničkim izborima.

U medijima se spominje i moguća kandidatura Zorana Milanovića. Smatrate li da bi on bio bolji predsjednik od Grabar Kitarović?

Preferiram nova lica i nove snage u politici. A što se tiče Kolinde Grabar Kitarović, njezin cjelokupni mandat smatram promašenim razdobljem koje je degradiralo i funkciju i ulogu predsjednika države i ono čemu bi ona zapravo trebala služiti. Zbroj njezinih gafova, loših poruka, a isto tako i propuštanja očitovanja o bitnim problemima u društvu, navode me na zaključak da teško mogu zamisliti kandidata, barem među onima o kojima se u ovom trenu javno progovara, a koji bi mogao biti gori od nje.

Predsjednica i premijer ovih su se dana izjasnili protiv revizije Vatikanskih ugovora, a njihovu reviziju odbio je i Sabor. Kakav je vaš stav o tom pitanju?

Bitno je otvoriti dijalog o reviziji tih ugovora, ali ne u neprijateljskoj atmosferi koja će dovesti do daljnjih podjela. Način na koji se provode Vatikanski ugovori sada ne služi dobro niti Crkvi niti vjernicima, a često se koristi u svrhu promicanja pojedinih političkih opcija. Posebno smatram da nije u duhu ustavnih vrijednosti sekularizma što se u osnovnim školama kao izborni predmet uveo katolički vjeronauk, zbog načina na koji se on provodi. Onoga trena kada je na takav način Crkva ušla u sustav obrazovanja, zanemarili smo to osnovno ustavno načelo.

Smatrate li da predsjednica koketira s radikalno desnim političkim strujama?

Mislim da predsjednica radi i puno više od toga. Sve ono što danas smatramo ‘teško zaustavljivim duhom puštenim iz boce’ počelo je njezinim dolaskom na Pantovčak. Pritom ne mislim samo na osobe koje je pozvala na inauguraciju, nego čitav niz njezinih poteza nije bio u duhu vrijednosti kojih bi se jedan predsjednik države trebao pridržavati. Primjerice nekoliko puta našla se na fotografijama ogrnuta s hrvatskom zastavom na kojoj je grb s prvim bijelim poljem ili se na drugi način približila sličnoj ikonografiji. Pritom nije osudila one pojave u javnom životu i politici koje pretjerano blagonaklono gledaju prema tim istim simbolima ili relativiziraju pojave koje vežemo za ustaštvo. To je možda ono što joj od svih njezinih propusta najviše zamjeram jer to nije slika Hrvatske okrenute budućnosti.

Politička scena se polarizirala i po pitanju Istanbulske konvencije i prava žena na pobačaj. Kako komentirate odugovlačenje vladajućih da donesu novi zakon o pobačaju?

Pobačaj je prvenstveno pitanje prava žena na slobodu odabira. Vlada s time odugovlači vjerojatno zato što podilazi klerikalnim krugovima s kojima je već čitav niz desetljeća u dosluhu o tome kako bi se trebalo provoditi državnu politiku. Crkva u Hrvatskoj, od formiranja samostalne i neovisne države, ima prevelik utjecaj u donošenju odluka javne vlasti. Što se tiče Istanbulske konvencije, unatoč tome što je ratificirana, u praksi nije došlo do poboljšanja zaštite žena od nasilja. Pojedini primjeri pokazuju da nasilje i dalje raste. Postoji čitav niz provedbenih mjera i zakona koje je potrebno unaprijediti da bi ratifikacija Konvencije imala smisla, no čini mi se da za kvalitetnom zaštitom žena ne postoji politička volja. Nije stvar u novcu, nego u dobroj volji, na kraju krajeva ako smo ga imali za avione, morali bismo ga imati i za zaštitu naših ljudi ako nam je do njih uopće stalo. Kada su žene u pitanju, ova vlada pokazuje da joj nije stalo. Ratifikacija je bila motivirana željom predsjednika Vlade da pred Europom pokaže umiveno lice modernog europskog političara, ali mislim da Plenković u sebi nema čvrst oslonac u nekakvom vrijednosnom sustavu.

Možete li komentirati jačanje saborskog kluba Milana Bandića i prelaženje zastupnika s jedne na drugu političku stranu. Kako stati na kraj političkoj trgovini?

Između Milana Bandića i Andreja Plenkovića očito postoji nekakav tajni dogovor iako mi građani ne raspolažemo konkretnim dokazom o političkoj korupciji. Sporno je da se Bandić nalazi pod teškim optužbama za vrlo ozbiljna i financijski izdašna koruptivna kaznena djela, a da se s druge strane tim predmetima pravosuđe ne bavi osobito žurno i aktivno. On šalje poruku da je u poziciji ucjenjivati državnu vlast, a što se događa ispod stola, možemo samo nagađati. Sve dok se ne uspostavi neovisno i učinkovito pravosuđe koje će samostalno i proaktivno istraživati o čemu se ovdje radi, bojim se da niti mi ostali nećemo moći učiniti mnogo. Građanima preostaje jedino da na sljedećim izborima Bandiću i svima koji su u njegov klub pretrčali kažu jedno odlučno – ne.

Smatrate li da vam je svojevrstan uteg vaš svekar Slaven Letica, koji je kao javna osoba poznat po svojim konzervativnim stavovima. Bojite li se da će on odbiti od vas lijevo-liberalno biračko tijelo?

Niti najmanje, mislim da mi može samo koristiti to što svog svekra cijenim kao člana obitelji i djeda mojih djevojčica, kakvi god bili njegovi politički stavovi i koliko god se oni razlikovali od mojih. Moje biračko tijelo je lijevo-liberalno pa kao takvo sigurno uvažava sve različitosti između dvije potpuno odvojene individue. Činjenica da ja sa svojim svekrom, unatoč svim našim razlikama, imam iznimno konstruktivan i topao obiteljski odnos, najbolje svjedoči o meni i nekim mojim ljudskim osobinama za koje smatram da mi ni na koji način u političkom životu ne mogu štetiti.

 

Foto: Tomislav Pavlek/Hina

 

 

Facebook Comments