Od svibnja 2014. godine, koji se bilježi kao mjesec izlaska iz recesije, stvoreno je 126 tisuća novih radnih mjesta, a broj nezaposlenih spustio se na razine koje smo imali u razdoblju socijalizma.

Te u osnovi pozitivne pomake na tržištu rada zasjenjuju dramatične demografske promjene. Prosječna dob zaposlenih u zemlji gotovo se popela na 44 godine, pa proizlazi da bi sindikalni otpor radu do 67 godina već za koju godinu mogao biti borba protiv vjetrenjača. Otišli za poslom Prema podacima HZMO-a s kraja ožujka 2019. većinu zaposlenih, više od 54 posto, čine stariji od 40 godina, dok je udio mlađih od te dobi pao na oko 45 posto.

Prije točno deset godina, krajem ožujka 2009. godine mlađi od 40 godina predstavljali su 52 posto radne snage, a među njima udio mladih do navršenih 29 godina bio je sada nedostižnih 22 posto. Trenutačno se udio mladih spustio na svega 17 posto, pa je među zaposlenima tek svaka šesta osoba mlađa od 29 godina. U apsolutnom broju danas u radnom odnosu imamo 266 tisuća mladih do 29 godina u odnosu na 349 tisuća prije deset godina. Mirovine sadašnje generacije umirovljenika, i budućih koje će izlaziti iz svijeta rada, padaju tako na leđa sve manjeg broja mladih ljudi i njihov se gubitak neće moći nadoknaditi vezanjem starijih za radna mjesta.

U deset godina iz populacije zaposlenih do 29 godina nestala su 83 tisuće osoba, u dobi do 34 godine čak je 111 tisuća mladih manje nego što ih je bilo 2009. godine, a u dobi do 40 godina manjak se penje na 136.747 osoba! Kao da nestane grad veličine Rijeke, piše Večernji list.