Dok imaginarni „obični Hrvat” s nestrpljenjem čeka da se Dubrovnik i njegovo primorje preko Pelješkog mosta povežu s ostatkom Hrvatske, daleko od očiju javnosti vode se rovovske bitke oko toga tko će zagristi najvrjedniji dio financijskog kolača koje donosi taj doista povijesni projekt. Pelješki most će, kao što je poznato, graditi Kinezi koji su obećali da će svoj dio posla, vrijedan 2,1 milijardu kuna, napraviti prije roka. Kineski premijer Li Keqiang osobno je prije dva mjeseca došao u Hrvatsku dati garanciju da će milenijski infrastrukturni projekt Plenkovićeve Vlade biti gotov do kolovoza 2021. godine.

Za drugi dio kolača vrijedan oko milijardu kuna još uvijek traje nesmiljena borba koja ovih dana ulazi u završnu fazu. Riječ je pristupnim cestama bez kojih bi Pelješki most postao besmislena investicija.
Stoga je prilično čudno što hrvatske institucije koje provode natječaje za pristupne ceste Pelješkom mostu usporavaju cijeli proces. Dobro upućeni u javne i podzemne igre u građevinskom sektoru tvrde da se na ovaj način želi pogodovati pojedinim građevinskim igračima koji imaju znatan upliv na neke ministre i državne tvrtke, ali umjesto fluidnih špekulacija, koje su sumornoj hrvatskoj zbilji vrlo često itekako utemeljene, mi ćemo podastrijeti činjenice koje zvone na uzbunu.

Premijer Plenković i svi njegovi ministri s pravom ističu važnost Pelješkog mosta, ali zašto onda državna tvrtka Hrvatske ceste odugovlači s natječajem. Danas je točno prošla godinu dana otkad je otvorena ponuda za pristupnu cestu Duboka – Sparagovići koja vrijedi nešto manje od pola milijarde kuna, a još uvijek se ne zna tok će ju graditi.

Usporavanje  bez pravog  razloga

Natječaj je raspisan prije gotovo 15 mjeseci, što je trebalo biti dovoljno vremena i za poslovično sporu i neučinkovitu hrvatsku administraciju.Hrvatskim cestama trebalo je od otvaranja ponuda gotovo osam mjeseci da zbroje dva i dva i zaključe da je najbolje uvjete ponudila grčka tvrtka Avaxa koja se obvezala da će dionicu Duboka-Sparagovići izgraditi za 465 milijuna kuna.

Hrvatske ceste su navele da je proces bio usporen zbog iznimno zahtjevne dokumentacije. Nitko ne spori da je trebalo napraviti ozbiljan i zahtjevan posao, ali je svejedno čudno da im za proučavanje dokumentacije treba osam mjeseci. Građevinski stručnjaci s kojima smo razgovarali, a koji imaju poprilično iskustvo u ovakvim poslovima, uvjeravaju nas da cijeli procese od raspisivanja natječaja do izbora najbolje ponude nije smio trajati dulje od pola godine. Drugim riječima, teška mehanizacija je već odavno trebala pripremiti teren za gradnju prilaznih cesta.

Međutim, kada je izabrana najbolja ponuda u akciju je krenuo Strabag koji je, podsjetimo, od Kineza izgubio utrku za izgradnju Pelješkog mosta. Pokušao je Strabag srušiti i kinesku ponudu, ali nije uspio jer je u ovom slučaju bila riječ o strateškoj odluci Europske unije da pusti Kineze na svoje tržište.

Strabag je završio na drugome mjestu i u natječaju za pristupne ceste pa je i ovaj put iskoristio svoje pravo i žalio se Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave ustvrdivši da Avaxova ponuda nije valjana. U svojoj je žalbi naveo da je grčki Avax, koji se tek probija na hrvatsko tržište, obmanuo Hrvatske ceste jer u svojoj prijavi za natječaj nije naveo da se kartelski udruživao s drugim gospodarskim subjektima i tako narušavao tržišno natjecanje. Još su optužili Avax da nije donio potvrdu da nema poreznih dugova. Državna agencija za kontrolu javne nabave uvažila je Strabagovu žalbu i proglasila Avaxovu ponudu nevažećom pa je tako Strabag postao najbolji ponuđač.

Što je Srabag prešutio

Naši sugovornici bliski Avaxu tvrde da je Državna agencija za kontrolu javne nabave pogodovala Strabagu jer nije primjenjivala dosljedno zakonske propise. Prije svega ističu da u natječajnoj dokumentaciji nisu tražili od njih da odgovore na pitanje jesu li se udruživali u kartel, a onda su im to naveli kao grijeh zbog kojeg su ih eliminirali.
„Čaki i ako bi se to tražilo u natječajnoj dokumentaciji, mi imamo dokumente koji pokazuju da je taj prekršaj Avaxa otišao u zastaru. Drugo, Avax nije mogao donijeti potvrdu da nema poreznog duga u Hrvatskoj jednostavno zato što nikada nije poslovao u Hrvatskoj. Avax je dostavio potvrdu iz Grčke koja pokazuje da nema poreznog duga”, tvrdi naši sugovornik.

Na ovu odluku Državne komisije Avax se žalio Visokom upravnom sudu čija se odluka očekuje ovih dana. Naši sugovornici iz Awaksa tvrde da ni Strabagova ponuda nije valjana jer nisu naveli da su imali profesionalne propuste. Samo pet mjeseci prije predaje ponude Strabag je u Italiji morao raskinuti ugovor uz naplatu jamstva od  260 milijuna eura, dok je u Poljskoj  osuđen za kartelsko udruživanje pa je sudskom nagodbom morao platiti kaznu. Žale se da je Strabag gotovo sve državne institucije premrežio sa svojim kadrovima i da se cijeli građevinski sektor ravna prema potrebama Strabaga. Otvoreno optužuju Hrvatske ceste da su za osam mjeseci, koliko im je trebalo da prouče natječajnu dokumentaciju, suptilno „podešavali” natječaj po mjeri Strabaga.

Pokušali smo pojašnjene ove natječajne trakavice potražiti i kod resornog ministra Olega Butkovića, ali iz njegovog ureda smo dobili samo šturi odgovor.
„Vaša pitanja su namijenjena za društvo Hrvatske ceste d.o.o (HC) budući da proces javne nabave za projekt “Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom”, koje uključuje i gradnju Pelješkog mosta, provodi povjerenstvo za javnu nabavu imenovano od HC-a. Također, ovim putem napominjemo kako ministar ne donosi odluke o odabiru koje se provode unutar javnih natječaja ni u jednoj tvrtki unutar resora prometa, pa tako ni u Hrvatskim cestama. Odluke koje se donose unutar postupaka javne nabave su strogo određene propisanim procedurama te je svako njihovo kršenje protuzakonito i potencijalno bi dovodilo u pitanje europsko financiranje takvih projekata”, stoji u odgovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
Čini se da državna administracija želi skinuti odgovornost sa sebe i sve prepustiti Visokom upravnom sudu koji bi ovih dana trebao donijeti odluku. Kako sada stvari stoje, prilično je izgledno da će potvrditi odluku Državne agencije za kontrolu javne nabave.

Josip Škorić:Nemam saznanja o utjecaju Strabaga na građevinski sektor u Hrvatskoj

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić ne vidi niša neobično u tome što godinu dana nakon otvaranja ponuda još uvijek nije okončan natječaj za izgradnju prilazne ceste Duboka-Sparagovići. Na naše pitanje zašto se tako odužio natječaj, Škorić je putem glasnogovornice odgovorio da naručitelj provodi postupke nabave sukladno pravilima postupka i rokovima propisanim Zakonom o javnoj nabavi. Isto tako, stoji u odgovoru, ponuditelji u postupku javne nabave koriste zakonom propisana prava, uključujući i pravo podnošenja žalbe na odluke Naručitelja i tužbe na rješenja Državne komisije.

Pitali smo odugovlače li Hrvatske ceste namjerno s natječajem kako bi se onda u drugoj fazi mogle donositi odluke mimo procedura jer su u pitanju „nacionalni interesi”, Hrvatske ceste su odgovorile da je „ Naručitelju u interesu pravilno i zakonito provesti postupak javne nabave, te sukladno provedenom postupku sklopiti ugovor o javnoj nabavi”. U ovom slučaju ne postoje „uobičajene procedure“ već se postupa isključivo po Zakonu. Zamolili smo Škorića da prokomentira i to da su Hrvatske ceste izabrale grčki Avax, a da je onda Državna komisija za kontrolu  postupaka javnih nabava ipak poništila njihovu odluku.

„ U žalbenom postupku pred Državnom komisijom izneseni su novi dokazi na temelju kojih je Državna komisija donijela odluku po kojoj je Naručitelj obvezan postupiti”, stoji u odgovoru.
Na pitanje ima li Strabag preveliki utjecaj na građevinski sektor u Hrvatskoj i može li se ovakva odluka Državne komisije shvatiti kao pogodovanje moćnom austrijskom koncernu, Hrvatske ceste su odgovorile da nemaju saznanja temeljem kojih bi mogao odgovoriti na ova pitanja.

„Molili bismo da za odluke i sustav donošenja istih uputite upit Državnoj komisiji”, naveli su u odgovoru. Zanimljivo je da nam Hrvatske ceste nisu konkretno dogovorile na vrlo konkretno pitanje. Pitali smo ih je li istina da u natječaju za prilazne ceste prema Pelješkom mostu nije bilo pitanje o kartelskom udruživanju potencijalnih izvođača, a dobili smo vrlo neodređen odgovor.

„Sva dokumentacija o nabavi u ovom postupku je izrađena sukladno Zakonu o javnoj nabavi i javno objavljena putem EOJN, gdje su vidljivi svi uvjeti nadmetanja”, stoji u odgovoru.

Hrvatske ceste tvrde da su svi članovi Uprave dobro informirano oko javnog natječaja za izgradnju pristupnih cesta prema Pelješkom mostu iako su do nas došle informacije da to i nije tako.

„Članovi Uprave Hrvatskih cesta u okviru svojih nadležnosti, redovito i detaljno se informiraju o poslovanju Društva. Postupak provedbe javnog natječaja za izgradnju pristupnih cesta prema Pelješkom mostu vodi stručno Povjerenstvo koje u jednakoj mjeri informira Upravu Društva, Predsjednika i Članove. Odluke Uprave donose se zajednički, unutar predviđenih Sjednica, sukladno Statutu Hrvatskih cesta”, ističe se u odgovoru.

Naslovna fotografija: Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta  prezentira projekt gradnje Pelješkog mosta

Foto: Damir Senčar/Hina