Gordan Lauc piše o tome kako u Hrvatskoj umire jako puno hospitaliziranih pacijenata. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Obično dijelim i komentiram analize koje radi Nenad Bakic, no da ne ispadne da se radi o “izoliranim pojedincima koji unose nered”, evo jedne analize iz drugog izvora (Josip Nemet). Kao i u čitavom svijetu, vidimo da sve manji udio zaraženih završava u bolnici.
To je očekivano budući da je sve više onih koji su već jednom preboljeli COVID-19, ili su cijepljeni i za njih SARS-CoV-2 postaje još jedan od virusa koji je stalno tu negdje i uzrokuje prehladu kad nam padne imunitet.Međutim jako je zabrinjavajuće što nam sada umire puno veći udio hospiraliziranih nego u prošla dva vala.
U svijetu su trendovi suprotni, a i iz osobnih kontakata s liječnicima koji liječe pacijente s COVID-19 znam da su sada uspješniji nego prije u spašavanju života pacijenta. Dakle nešto jako ne štima. Moje osobno mišljenje je da se radi o cijeni koju plaćamo za uvođenje covid-propusnica. Javna je tajna da covid-propusnice primarno služe da prisile ljude na cijepljenje kako bismo ostvarili “ciljeve” koje je nama zadala EU (a na razini EU izlobirao Pfizer).
Samo što u sustavu zdravstva covid-potvrde omogućavaju da se zdravstveni radnici i koji su cijepljeni još na proljeće ne testiraju, što povećava broj ljudi koji su COVID-19 dobili u najgorem mogućem trenutku, tj. kada su u bolnici zbog neke druge bolesti. Brojne druge zemlje su puno pametnije i one redovito testiraju sve zdravstvene djelatnike, baš da bi izbjegli ovo što se događa kod nas…
To je tako jednostavno; podijelite im kućne testove i ako je netko pozitivan ne dođe na posao. To košta cca 30 kn tjedno po zdravstvenom djelatniku”, ističe Lauc.
Evo i analize Josipa Nemeta.
“Stvarno je žalosno da nakon 600+ dana nismo dobili niti jednu ozbiljnu analizu stanja s kojim nas doslovno bombardiraju svakodnevno. Osim dnevnih brojeva i izjava o rastu (pozitivnom ili onom famoznom pada a raste) najveći doseg je 14-dnevna incidencija i conditional formatting tablice u excelu od svijetlo do tamno crvene.
Svjestan sam da samo možemo sanjati razinu detaljne JAVNE baze podataka iz UKa. Ali mi stvarno nije shvatljivo da nisu barem preko student servisa uzeli nekoliko klinaca koji bi odvojili sat-dva tjedno od plejke i pozabavili sa ovom tematikom.
Niže je banalni primjer kako se mogu kvalitetnije obraditi podatci, nije čak potreban nikakav model. Standardizacijom i kreiranjem indeksa pojedinih parametara puno jasnije vidimo poveznice između slučajeva, hospitalizacija i smrti nego na golim krivuljama i daje nam uvid u ono što nas čeka nakon promjene trenda.
Podatci su zlata vrijedni, pogotovo u ovakvim krizama gdje je jako bitno biti barem korak ispred vremena kako bi se efikasno planirali resursi a možda i spasio koji život. Toliko od mene”, ističe Nemet.
Naslovna fotografija: Šef Pfizera Albert Bourla
Foto: Hina