Dio ustavnih sudaca smatra da je treba prihvatiti, dio da je treba odbaciti, a koje će od ta dva stajališta dobiti većinu od najmanje sedam glasova odlučit će se na sjednici svih 13 sudaca koja bi se trebala održati krajem lipnja ili početkom srpnja. Kakva god odluka Ustavnog suda bila, ona, kako doznajemo, neće biti jednoglasna, nego popraćena izdvojenim mišljenjima dijela sudaca.

Kad je u veljači prošle godine Tomislav Karamarko podizao ustavnu tužbu protiv odluke Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u slučaju “savjetnica”, malo tko je vjerovao da ima velikih izgleda za uspjeh jer je odluku Povjerenstva prethodno već potvrdio zagrebački Upravni sud, a zatim Visoki upravni sud, odbivši Karamarkove žalbe.

Danas, 16 mjeseci poslije, odluka Ustavnog suda o Karamarkovoj ustavnoj tužbi iščekuje se s velikom napetošću. Smatra se da će, u slučaju da Ustavni sud njegovu tužbu usvoji, ta odluka Ustavnog suda imati višestruke i dalekosežne posljedice. Eventualno usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, kažu naši sugovornici bliski Ustavnom sudu, značilo bi da je Povjerenstvo za sukob interesa pogriješilo jer je preširoko shvatilo svoje ovlasti.

I to ne samo u slučaju Karamarko, nego i u nizu prethodnih slučajeva u kojima je utvrdilo da su državni dužnosnici povrijedili načela djelovanja, među kojima su najsvježiji slučajevi bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića. Usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, tvrde naši izvori, pomoglo bi i premijeru Andreju Plenkoviću. Povjerenstvo, naime, tek treba odlučiti je li Plenković povrijedio načela obnašanja dužnosti kad je Saboru i javnosti uporno tvrdio da ne zna tko su stvarni autori lex Agrokor.

Premijer je, tvrde isti izvori, zahtjevom za izuzeće predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković samo dan prije nego što je to tijelo trebalo odlučiti o njegovu slučaju zapravo kupio vrijeme do odluke Ustavnog suda u slučaju Karamarko. I naposljetku, usvoji li Ustavni sud Karamarkovu tužbu, to bi se moglo odraziti na sadržaj novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji ministar Kuščević najavljuje, na način da se smanje ovlasti Povjerenstva.

Ako su neslužbene informacije o velikim očekivanjima od odluke Ustavnog suda u slučaju Karamarko točne, to bi značilo da su se želje Karamarka i aktualnog premijera Plenkovića poklopile u jednom – da se ovlasti Povjerenstva za sukob interesa skrešu kad je u pitanju ovlast Povjerenstva da odlučuje o povredi načela dužnosnika.

Na ovome primjeru se pokazuje kako se  u politici stvari mijenjaju. Vladimir Šeks je bio veliki neprijatelja Tomislava Karamarka i poznato je da  je pomogao Andreju Plenkoviću da dođe na čelo HDZ-a. Sada je zainteresiran da Tomislav Karamarko dobije spor na  Ustavnom sudu jer će tako pomoći Plenkoviću. Poznato je da Šeks ima znatan utjecaj na Ustavnom sudu gdje je predsjednik njegov kum Miroslav Šeparović.

Foto: Denis Cerić/Hina