Karolina Vidović Krišto izjavila je na konferenciji za novinare da je uputila kaznenu prijavu protiv guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića i ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP-a), Zdravka Vukića. Ističe da oni krše i hrvatske i europske norme kako bi omogućavali bankama i lihvarskim agencijama enormno visoku zaradu. Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti.

“Uputila sam kaznenu prijavu Glavnoj državnoj odvjetnici protiv guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića i ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP-a), Zdravka Vukića.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: SJEDI JEDAN: Sandra Benčić nije samo loša studentica nego je i prostakuša

Guverner Vujčić i ravnatelj Vukić, zlorabljuju svoje funkcije kršeći hrvatske i europske norme kako bi omogućavali bankama i lihvarskim agencijama enormno visoku zaradu, pri čemu zlostavljaju hrvatske građane.

Djelovanje Vujčića i Vukića može imati samo dva razloga: ILI SU
a) ucijenjeni i prisiljeni na kršenje zakona, ili
b) primaju mito, znači, korumpirani su.

Treće opcije nema.

Naime, AZOP i HNB dopuštaju da se sustavno krši europska Uredba o zaštiti osobnih podataka, GDPR – koja se jedino u Hrvatskoj, od svih drugih članica Europske unije, na ovaj način zlorabljuje.Banke nemaju pravo davati podatke o svojim klijentima bez njihove suglasnosti, ni po GDPR-u, ni po obvezi čuvanja bankarske tajne (što je sukladno hrvatskim zakonima zakonska obveza).

Banke su isključivo voljom HNB-a i AZOP-a ekskulpirane od bilo kojeg rizika, što je protivno elementarnim tržišnim, ali i zakonskim načelima.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Najveći kritičar Mate Rimca: Napadi na njega zato što je Bosanac ili Hercegovac su totalno promašeni. Ali on mora odgovoriti na neka bitna pitanja

Jer, banke imaju sredstva osiguranja i dužne su se držati ugovornog odnosa, kao što su i obvezne čuvati kredibilnost svog klijenta.

Poznato je da je Hrvatska pristupanjem u članstvo Europske unije preuzela i obvezu poštivanja europske pravne stečevine, a upravo tu obvezu su dužni poštivati svi u Hrvatskoj, pa tako i banke.

U jednoj europskoj presudi, što jest europska pravna stečevina, sud je nedvosmisleno presudio da banka ne smije nanositi štetu svome klijentu, pogotovo mu ne smije umanjivati sposobnost podmirivanja svojih obveza.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Psihijatrova “dijagnoza”: Subotnji prosvjed organiziraju Fejker s Pantovčaka, pravnik bez struke, prostakuša i psihijatrica kojoj ni struka ne može pomoći

Dakle, ako klijent ima probleme i kasni s plaćanjem kreditnih rata, onda banka mora učiniti sve da mu omogući re-program njegovih obveza, te osigura poslovnu sposobnost svome klijentu.

U iznimnim slučajevima banka može posegnuti za prisilnim sredstvima, ali i u tom slučaju mora poštivati zakone i elementarna prava svoga klijenta.

Banka ne može bez suglasnosti klijenta prenositi potraživanja, jer na taj način ona daje podatke o klijentu trećoj strani. Pogotovo ne može bez suglasnosti klijenta prodavati potraživanja nasilničkim lihvarskim agencijama.

HNB i AZOP daju pokriće bankama i lihvarskim agencijama da zlostavljaju hrvatske građane; jer, metode koje primjenjuju lihvarske agencije (telefonsko teroriziranje, što je kazneno djelo „stalking“, odnosno, neprimjereno ponašanje, ili dolaziti na kućnu adresu) – te metode jesu povreda ustavne kategorije nepovredivosti doma i kazneno djelo prijetnje.

Meni osobno je prije 2 godine viceguverner Bojan Fras u nazočnosti guvernera Vujčića, rekao kako njemu osobno lihvarske agencije dolaze na kućnu adresu raspitujući se o dugu njegove susjede.

Dakle, ovo je dokaz da HNB zna da banke čine kaznena djela, a HNB, unatoč zakonskoj obvezi, ništa ne poduzima.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Majka Novaka Đokovića otkrila zašto je promijenila vjeru: Morala ja uzeti i novo ime

Posljedica bezakonja kojem su hrvatski građani izloženi, jest da imamo preko 200 tisuća blokiranih građana, a da lihvari zarađuju po 20 i 30% od godišnjeg prometa, te da u nijednoj drugoj državi članici EU nemaju ovako visoke promete i dobiti.

Dakle, Guverner Vujčić i Zdravko Vukić svojim protuzakonitim djelovanjem, hrvatske građane stavljaju u poziciju drugorazrednih građana Europske unije, koji nemaju pravo na zakonsku zaštitu.

Na desetke tisuća građana završilo je na prosjačkom štapu zbog Borisa Vujčića i HNB-a, te Zdravka Vukića i AZOP-a.

Vezano uz Zdravka Vukića podsjećam da je general Branimir Glavaš javno izjavio da je navedenom Vukiću svojedobno dao mito u iznosu od 100 tisuća kuna – kako bi Vukić u Županijskoj skupštini glasovao po njegovome nalogu.

U svakoj iole uređenoj državi, Vukić mora biti procesuiran zbog primanja mita, ili Glavaš mora odgovarati zbog klevete. Trećega nema.

Plenković, pak, tog Vukića predlaže za novi četverogodišnji mandat kao ravnatelja AZOP-a.
Ovo se zove ruganje pravdi i hrvatskim građanima!

Ovako otvoreno kršiti zakon kao što rade Plenković i vladajuća većina, ne čini nijedna europska vlada u zadnjih nekoliko desetljeća u Europi.

Kršiti zakone svoje države znači razarati pravni poredak svoje države. I najneukija osoba je svjesna, da razaranje pravnog poretka države jest ujedno i nanošenje nesagledive štete svojim građanima.

Dakle, oni koji lamentiraju o domoljublju Andreja Plenkovića i vladajuće većine su zavedeni i u potpunosti u krivu. Jer, sve nedaće hrvatskih građana posljedica su nepoštivanja zakona, nejednakosti pred zakonom, i nefunkcioniranja hrvatskih državnih institucija.

Kada bi HNB i AZOP radili po zakonu (kao što to čine institucije u Austriji ili Slovačkoj), onda lihvarske agencije ne bile tema, a Hrvatska ne bi imala 200 tisuća blokiranih.

Banke bi radile svoj posao, a HNB i AZOP bi radile svoj posao. Banke bi imale razumnu dobit, ali bi morale raditi po zakonima i tržišnim načelima, te bi se borile za svoje klijente – a taj rad bi bio na korist hrvatskih građana.

U Hrvatskoj banke ne rade po zakonu; skupa s lihvarima mogu zlostavljati hrvatske građane – što za posljedicu ima: enormne zarade banaka izvan svih razumnih okvira u EU, neviđeno loše uvjete financiranja hrvatskog gospodarstva i osiromašivanje hrvatskih građana.

Boris Vujčić je zajednički projekt Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića – jer, nemojmo zaboraviti da je Vujčića postavila Milanovićeva vlada, a Plenkovićeva ga je zadržala.

Upravo zbog kriminalnog djelovanja tog istog Vujčića i u potpunosti kompromitiranog Zdravka Vukića hrvatski građani su izloženi na milost i nemilost lihvarskim agencijama i bankama, i moraju patiti zbog lopovluka navedenog dvojca.

Zaključno, želim naglasiti da nemam iluzija da će današnji blokirani DORH, kao ni sutrašnji kompromitirani Turudić, djelovati sukladno zakonu i postupiti po ovoj kaznenoj prijavi.

Ali, ova kaznena prijava je dokument po kojemu će se postupiti kada hrvatski građani pometu korumpirane vladajuće moćnike, i kada se u hrvatskoj zakoni budu primjenjivali kao i u drugim članicama EU.

Upravo je naš sveti cilj uspostava vladavine prava, i Hrvatske u kojoj su svi jednaki pred zakonom, i u kojoj svatko radi svoj posao.

Borisa Vujčića, Zdravka Vukića, Andreja Plenkovića, Zorana Milanovića i ostale moćnike ćemo privesti pravdi, jer – samo uređena Hrvatska može biti uspješna Hrvatska”, ističe Karolina Vidović Krišto.

U nastavku donosimo kaznenu prijavu koju j ezastupnica karolina Vidović Krišto podnijela protiv Borisa Vujčića i Zdravka Vukića.

“Poštovana gospođo Glavna državna odvjetnice,

ovime podnosim kaznenu prijavu protiv:

1. Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke (HNB)
2. Zdravka Vukića, ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP)

zbog omogućavanja ostvarivanja ne-pripadajuće i lihvarske zarade bankama i agencijama za naplatu potraživanja (lihvarske agencije), te nanošenja štete hrvatskim građanima, odnosno, zbog počinjenja kaznenih djela opisanih u čl. 20., čl. 291., čl. 293. i čl. 295. Kaznenoga zakona.

OBRAZLOŽENJE

AZOP je 2019. godine dao mišljenje/ tumačenje o načinu primjene Uredbe (EU) 2916/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka): ”Obrada osobnih podataka od strane agencije za naplatu potraživanja”, objavljeno: 5. lipnja 2019., https://azop.hr/obrada-osobnih-podataka-od-strane-agencije-za-naplatu-potrazivanja/ ).

Navedeno mišljenje, koje je u potpunoj suprotnosti s Europskom uredbom o zaštiti osobnih podataka, služi bankama i lihvarskim agencijama za ostvarivanje zelenaške dobiti. Potpuno je jasno da je mišljenje AZOP-a naručeno od banaka i lihvarskih agencija, a uz znanje HNB-a, kako bi HNB imao opravdanje za toleriranje kršenja zakona od strane banaka u RH.

GDPR je obvezan u svim državama članicama Europske unije, ali u nijednoj drugoj članici, osim u Hrvatskoj, građanima nije uskraćena zaštita njihovih osobnih podataka kao što je to u Hrvatskoj. Smisao uredbe GDPR jest zaštita osobnih podataka od zlouporabe, te je upravo iz tog razloga potrebna osobna suglasnost za davanje podataka trećoj strani.
Mišljenje AZOP-a na koje se pozivaju banke jest u izravnoj suprotnosti s GDPR uredbom, što je svakoj razumnoj osobi jasno. Valja naglasiti da su upravo banke obvezne i po nacionalnom zakonodavstvu čuvati bankarsku tajnu, dakle, podatke svojih klijenata do kojih su došli na temelju poslovne suradnje s klijentom.

Načelo europske pravne stečevine jest da banka ne smije nanositi štetu klijentu, niti svojim postupcima umanjivati sposobnost klijenta u podmirivanju svojih obveza.

Postupanje banaka, i to upravo zbog mišljenja AZOP-a, jest otvoreno nanošenje štete svojim klijentima, to jest, banke svojim postupcima svoje klijente dovode u dužničko ropstvo.

Naime, mišljenje AZOP-a te ne-djelovanje HNB-a, dopušta bankama da posluju bez ikakvog rizika, te bez odgovornosti koja proizlazi i iz zakona, ali i same društvene uloge banaka.

Koristeći lažno dopuštenje AZOP-a, banke i za najmanje kašnjenje svojih klijenata otkazuju ugovore o kreditima, te bez ikakve suglasnosti prodaju ta potraživanja lihvarskim agencijama. Dakle, banke daju sve osobne podatke svojih klijenata bez njihova odobrenja, što je izravno kršenje GDPR-a i zakonske odredbe o bankovnoj tajni.

Banka je, dajući kredit svome klijentu, ušla u poslovni odnos koji podrazumijeva i vlastiti rizik. Mi, pak, svjedočimo da po sadašnjem djelovanju banaka, uz dopuštenje HNB-a, banka ne snosi nikakav rizik, a klijenti banke, to jest, hrvatski građani u potpunosti su obespravljeni te izloženi na milost i nemilost lihvarskim agencijama, koje su u svojoj naravi izrazito agresivne i koriste nedopuštene i nasilničke metode.

HNB dopušta bankama da prodaju potraživanja lihvarskim agencijama, te uz navedeno kršenje GDPR-a i bankarske tajne, banke ne skrbe (a po zakonu su to dužne) da lihvarske agencije ne koriste nasilničke i nedopuštene metode prema hrvatskim građanima.

Banke i HNB upoznate su da lihvarske agencije čine kazneno djelo neprimjerenog ponašanja putem telefonskog teroriziranja klijenata, pa čak do počinjenja kaznenog djela prijetnje, dolazeći fizički na mjesta stanovanja klijenata banaka.

HNB je upoznat s navedenim djelovanjem banaka i njihovim počinjenjem kaznenih dijela. Tako je HNB odgovorio jednoj zagrebačkoj odvjetnici, koja je prijavila Addiko banku koja nije prodavala potraživanja, već je slala osobe da fizički dolaze na mjesta stanovanja klijentu, jamcu i sudužniku kako bi ih pozivala da plate dospjelu ratu kredita (što je nedvojbeno kazneno djelo protiv nepovredivosti doma i kazneno djelo prijetnje) slijedeće: Addiko banka se HNB-u opravdala da oni spomenuto čine, jer su to po Addiko banci ”terenske provjere”.

Dakle, HNB ima priznanje banke da čini kazneno djelo; HNB je dužan po zakonu skrbiti za zakonito postupanje banaka. Stoga navedeni slučaj dokazuje da je HNB upoznat s počinjenjem kaznenog djela, u konkretnom slučaju Addiko banke, i da ništa nisu poduzeli da isto spriječe ili sankcioniraju.
HNB je isto tako upoznat da banke prodaju potraživanja u prosjeku za 20% kreditnog iznosa, kako bi čistili svoje knjige, a u većini slučajeva su banke dobro zaradile na plasmanima u Hrvatskoj, s obzirom na to da su dobivale jeftin novac od svojih majki koji su skupo plasirali u Hrvatskoj.

Lihvarske, pak, agencije traže pun iznos s punim iznosom kamate. Tako imam slučaj Erste Steiermaerkische banke i lihvarske agencije B2 Kapital, koje su za ca. 13 tisuća eura otkupile potraživanje od banke, a od hrvatskog građanina su naplatile 90 tisuća eura. Dakle, ovdje u pitanju dokazano kazneno djelo zelenaštva.

Upravo iz razloga da prikriju zelenaški način poslovanja, banke i lihvarske agencije sklapaju ugovore bez navoda kupoprodajnog iznosa, a što je u pravnom kontekstu nevaljan ugovor. Jer, ugovor, kao što znamo, mora sadržavati bitne stavke. A bitne stavke su što se prodaje i za koju cijenu se prodaje.

Dakle, ni ovu protuzakonitost HNB ne sprječava.

Poštovana gospođo Glavna državna odvjetnice,

Koordinirano djelovanje AZOP-a i HNB-a zasigurno nije plod nepoznavanja materije zaštite osobnih podataka i zakonskih obveza HNB-a, te zdrava logika nalaže da su čelne osobe AZOP-a i HNB-a ili

a) bile prisiljene provoditi opisane radnje, ili
b) primaju mito za svoje protupravno djelovanje.

U oba slučaja je riječ o počinjenju kaznenog djela koje je DORH dužan temeljito ispitati i postupiti po zakonu.

Hrvatski građani imaju pravo živjeti u uređenom društvu u kojem se poštuju zakoni i njihova prava, a kao što je opisano, izloženi su zlouporabama i banaka, i lihvarskih agencija, kojima asistiraju AZOP i HNB”, stoji u kaznenoj prijavi.

Foto: Hina