Koordinator pokušao objasniti: Zašto je na popisu stanovništva došlo do manjka katolika i Srba?

Koordinator pokušao objasniti: Zašto je na popisu stanovništva došlo do manjka katolika i Srba?

Koordinator popisa stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku Damir Plesac bio je gost N1 Studija uživo i komentirao nedoumice oko Popisa stanovništva iz 2021.

Na početku je upitan zašto nije bilo konferencije za novinare prilikom objave posljednjeg seta podataka, Plesac je rekao da je tako bilo dogovoreno.

“Dogovoreno je bilo da se ide s priopćenjem. Kad se još dva seta tablica diseminiraju, tada će biti konferencija za novinare. Mislili smo da je dovoljno to izvješće, a mi ćemo nakon još par tablica imati konferenciju”, rekao je.

Komentirao je i nedoumice vezane uz religijsku strukturu stanovništva, rekavši da do toga nije došlo zbog metodologije.

“Mi smo provodili popis s dvije metode. U jednoj metodi popisivanja su se mogli samopopisivati preko sustava eGrađani. Druga metoda je tradicionalna metoda u kojoj popisivač dolazi od adrese do adrese i popisuje. Prvi put u povijesti smo uveli metodu online popisivanja, upravo zato smo na obrascu pokušali objasniti što znači koje pitanje. Druga je stvar što dosta građana to ne čita, već oni to brzo naprave da se što prije riješe. Tako pretpostavljam da je došlo do određenog neznanja ili zbog površnosti građani nisu razumjeli ili točno odgovorili na pitanje koje se odnosilo na vjeru”, rekao je.

Kaže da je pitanje o vjeroispovijesti bilo isto kao i 2011., ali uz dodatak objašnjena što koje pitanje znači.

“2011. je bilo pitanje poluzatvoreno odnosno poluotvoreno. Gdje je na početku pisalo katolik, a ako niste katolik a onda upišite što ste. Sad je pisalo da treba upisati što god tko želi. Ja ne mogu prejudicirati što čovjek misli kad je upisao kršćanin. Tu je bila velika promjena”, kazao je.

Ističe da ljudi u tom slučaju nisu precizirali svoju vjeru.

“Oni su napisali da su kršćani, ali nisu precizirali kojoj vjerskoj zajednici pripadaju. Što se tiče same jasnoće, pitanje je glasilo – vjeroispovijest/vjera i narodnost. Ali uz tu vjeru, išlo je i objašnjenje. Mi se jesmo konzultirali oko popisnog upitnika. Ne može se reći da struka nije bila uključena. Uvijek imate određena mjesta gdje ljudi ili zbog popisivača koji isto tako nije shvatio je došlo do nerazumijevanja”, ističe.

Je li popis stanovništva točan?

Plesac kaže da su podaci Popisa stanovništva maksimalno precizni.

“Ti su podaci točan odraz naših građana. Ako se netko izjasnio kao vjernik, mi ne možemo te odgovore validirati s drugim odgovorima. Mi ne možemo mijenjati podatke naknadno. U krajnjoj liniji je trend smanjivanja katolika. Mi ćemo napraviti talbicu po vjerskim zajednicama, gdje ćemo objasniti koliko se kršćana izjasnilo kao pripadnici katoličke crkve, u sklopu pravoslavne crkve…”, objasnio je.

Pripadnici nacionalnih manjina u popisu

Osvrnuo se na pritužbe Milorada Pupovca koji je rekao da prikupljaju dokaze i imanju sumnje u točnost podataka o broju Srba u Vukovaru, rekavši da je Državnom zavodu za statistiku Vukovar bio isti kao i svi drugi gradovi.

“Metodologija i obrada su potpuno iste. Ja tu ne vidim ništa sporno. Popis 2011. je napravljen dobro, isto kao i ovaj 2021. Sve je vrlo jasno u popisu 2021.”, rekao je.

Napomenuo je da Pupovac može što hoće, ali da je u popisu sve čisto.

“Što se našeg posla tiče, tu je sve čisto i nema nikakvih problema”, kazao je.

Foto: N1