Dok se njegove snage povlače u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin još jednom je počeo prijetiti korištenjem nuklearnog oružja, najvjerojatnije onim što se često naziva taktičko nuklearno oružje.

U prošlotjednom govoru, Putin je upozorio da, “u slučaju prijetnje teritorijalnom integritetu naše zemlje, ako treba braniti Rusiju i naš narod, sigurno ćemo iskoristiti svo oružje koje imamo na raspolaganju. Ovo nije blef.”

Ruski oružani sustav uključuje 4.477 nuklearnih bojevih glava, 1.900 od kojih su “nestrateške” bojeve glave, još poznate kao i taktičko nuklearno oružje, prema podacima Federacije američkih znanstvenika, prenosi CNN.

Što je taktičko nuklearno oružje i kako se ono razlikuje od “običnog” nuklearnog oružja?

Evo što trebate znati.

Taktičko vs. strateško

Taktičke bojeve glave dizajnirane su za korištenje na ograničenom bojištu, na primjer za uništenje kolone tenkova ili skupine nosača aviona. Te bojeve glave, čija je snaga usporediva s eksplozijom 10-100 kilotona dinamita, također se nazivaju “manjim” bojevim glavama.

U usporedbi s njima, ruske najmoćnije “strateške” nuklearne bojeve glave imaju snagu 500-800 kilotona dinamita i mogu uništiti čitave gradove pa čak i više od toga.

Naziv “slabe” bojeve glave” za taktičko oružje nije najtočniji, pošto je snaga 10-100 kilotona dinamita još uvijek dovoljna da izazove masovno uništenje: svijet je to saznao 1945. kada je SAD bacio atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu, prenosi N1. https://hr.n1info.com/svijet/analiza-cnn-a-sto-bi-se-dogodilo-da-putin-naredi-nuklearni-napad/

Te bombe imale su snagu ekvivalentnu 15 i 21 kilotone dinamita – slično kao i rusko taktičko nuklerano oružje.

U inicijalnim udarima na Hirošimu i Nagasaki odmah je poginulo 70.000 i 35.000 ljudi, a deseci tisuća kasnije umrli su od oslobođene radijacije, navodi se u američkim vladinim arhivama.

Alex Wellerstein, direktor studija o znanosti i tehnologiji na Stevens institutu tehnologije u New Jerseyu, kaže da se nuklearno oružje ne razlikuje toliko po snazi, već po metama.

“Atomske bombe bačene na Japan bile su dio ‘strateških’ napada kojima se željelo uništiti motivaciju i zastrašiti japansko vodstvo toliko da se preda. Bomba snage 15 kilotona dinamita bila je ‘strateška’ zbog toga gdje je bačena,” napisao je Wellerstein na blogu o sigurnosti ranije ove godine.

Drugi, uključujući bivšeg američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, kažu da razlika uopće ne postoji.

“Ne vjerujem da postoji išta što možemo nazvati ‘taktičkim nuklearnim oružjem’. Svako nuklearno oružje iskorišteno u bilo kojem trenutku strateški mijenja čitavu situaciju,” rekao je na saslušanju u Kongresu prije četiri godine.

Foto: Hina