Tijekom predizborne kampanje za predsjednika Republike, više kolumnista desnije orijentacije napisalo je 2019. da je »glas za Zorana Milanovića, glas za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača«. Tada je, a i nakon što je preuzeo dužnost, Milanović govorio da nikad nikoga neće pomilovati jer smatra neprimjerenim da predsjednik Republike donosi takve odluke. Stoga na Pantovčaku nije osnovana niti Komisija za pomilovanja, kakvu su imali Milanovićevi prethodnici, premda su u Ured predsjednika i dalje stizale molbe za pomilovanje, javlja Novi list.
Doživotni zatvor
Uskoro će tamo doći još jedna, i to upravo za Perkovića i Mustača, nekadašnje visokorangirane dužnosnike komunističke tajne policije koji su u Njemačkoj osuđeni zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Obojica su dobila kaznu doživotnog zatvora, ali je ona prilikom njihovog povratka u Hrvatsku, gdje se od 2019. nalaze u zatvoru, Perkoviću preinačena u 30, a Mustaču u 40 godina. I sada će ih njihov odvjetnik Ante Nobilo pokušati izvući iz zatvora, a pritom će njegov najjači adut u molbi za pomilovanje biti pismo koje je potpisalo sedam umirovljenih generala, između ostalih Ante Gotovina, Ivan Čermak i Ljubo Ćesić Rojs. Oni, naime, kako bi pomogli Perkoviću i Mustaču, ističu da su obojica dala značajan doprinos u Domovinskom ratu, sudjelovanjem u nabavci oružja, ali i na drugi način jer su, zahvaljujući Franji Tuđmanu i Gojku Šušku, bili visokopozicionirani u hrvatskom sigurnosnom sustavu. Za Milanovića je ovo, dakle, svojevrstan test, morat će ili odustati od svog čvrstog stava o institutu pomilovanja ili, pak, odbiti generale, od kojih je naročito s Gotovinom u dobrim odnosima.
Na Nobilu, naravno, nije da vodi računa o tome kako bi predsjedniku Republike olakšao poziciju, nego da brine o ljudima koje zastupa. I zato ide prema Milanoviću s molbom za pomilovanje Perkovića i Mustača.
– Uvjetno rečeno, ja napadam Ured predsjednika da donese odluku o pomilovanju. Svjestan sam da je nekoga poput Gotovine teško odbiti, a to su pismo potpisali i neki drugi generali koji su 1991. stvarali Hrvatsku vojsku. Sada me nazivaju i brojni generali izvan te sedmorice i hjeli bi se priključiti jer itekako znaju što se događalo 1991. i kakvu su ulogu imali Perković i Mustač, rekao nam je jučer Nobilo.
Ne radi se, znači, o pokušaju da se djelovanje Perkovića i Mustača u Službi državne sigurnosti prikaže u boljem svjetlu, nego da se predsjednika Republike uvjeri da je to što su oni činili za Hrvatsku devedesetih godina puno važnije razdoblje njihovog života.
– Posljednjih tjedana svjedočimo kako ukrajinski predsjednik Zelenski apelira da se njegovoj državi dostavi potrebno oružje, koje je ključ za obranu od ruske invazije.
Nabava oružja
Nije ni Hrvatska 1991. posjedovala oružje, bili smo pod međunarodnim embargom, i u tim je okolnostima, kada je još JNA nadzirala naše granice, Perković 136 konvoja oružja i municije, izbjegavajući zasjede KOS-a, dovezao u Hrvatsku. Za nas je to naoružanje bilo odlučujuće, ono je faktično spasilo Hrvatsku. To bi trebalo biti presudno za pomilovanje. Njemački sud, što je normalno, nije vrednovao obrambene napore o kojima govorim, ali da im se sudilo kod nas, svaki bi sudac to uvažio prilikom donošenja presude. Nadalje, generali u svom pismu upozoravaju da su vojnici JNA i pobunjeni Srbi za počinjene zločine dobivali kaznu do 15 godina, s obzirom da je takav bio zakon, dok su Perković i Mustač, kako oni kažu, naši dečki, kažnjeni s 30 odnosno 40 godina, naglašava Nobilo.
Ne obeshrabruje ga činjenica da je Milanović dosad izrazito negativno ocjenjivao akt pomilovanja.
– Nemam izbora, jedino je predsjednik taj koji daje pomilovanja. Usto, Milanović se pozivao na njemačkog predsjednika, tvrdeći da ni on ne dijeli pomilovanja, ali to nije točno. Jedan je predsjednik Njemačke svojedobno pomilovao bivše teroriste iz RAF-a, zaključuje odvjetnik Ante Nobilo.
On će molbu za pomilovanje predati Ministarstvu pravosuđa i uprave koje će zatim, sukladno Zakonu o pomilovanju, prikupiti sve propisane podatke i proslijediti je Uredu predsjednika. Još 2019. je Plenkovićeva vlada uputila u proceduru prijedlog novog zakona, prema kojem bi Ministarstvo pravosuđa davalo mišljenje o svakoj molbi za pomilovanje, ali taj dokument nikad nije stupio na snagu.
Foto: Hina