“Povijest za život” Andreja Plenkovića i Blaženke Divjak: Kako su bacili u vjetar pola milijuna kuna

“Povijest za život” Andreja Plenkovića i Blaženke Divjak: Kako su bacili u vjetar pola milijuna kuna

Premijer Andrej Plenković bio je prilično zadovoljan kada je jučer na sjednici Vlade mogao javnosti objaviti da je radna skupina pod vodstvom njegova posebnog savjetnika Radovana Fuchsa i ministrice Blaženke Divjak postigla konsenzus oko kurikula povijesti. Sreća je razumljiva jer povijesne teme u pravilu izazivaju ne samo stručne nego i političke prijepore snažnog intenziteta i velikog rizika. Sada je na redu ministrica Divjak koja formalno treba amenovati kurikul koji bi negdje sredinom sljedećeg tjedna treba stupiti na snagu.

Plenković je istaknuo da se postigao kompromis oko dva pitanja na kojima su se lomila koplja te se zahvalio ekspertima što su se nedvojbeno odredili prema holokaustu i svim drugim zločinima. Svi totalitarni sustavi su stavljeni na stup srama, a premijera posebno veseli što je na primjeren način obrađen Domovinski rat. Dokument je usvojen jednoglasno pa, zaključio je premijer, narodnjaci, liberali i demokršćani mogu stati iza njega.

Rasprava o kurikulu povijesti bila je vruća tema od prvog dana reforme „Škole za život” koju provodi ministrica Blaženka Divjak. Svoj dio krivice treba preuzeti i premijer Andrej Plenković jer je ministrica zbog njegove nezainteresiranosti i popustljivosti imala odriješene ruke. Mogla je samostalno i gotovo bez ikakvih konzultacija donositi odluke u svom resoru. Čak su iz HDZ-a potiho dolazile primjedbe da HNS vodi školsku reformu, koja će imati dugoročne posljedice na hrvatsko društvo, iako ima potporu samo jedan posto birača.

Ministrica je u eksperimentalnu fazu krenula s kurikulom povijesti koji je osmislilo profesor Neven Budak, bliski suradnik bivšeg premijera Zorana Milanovića. Demokršćanska Vlada Andreja Plenkovića provodila je program Milanovićeve Vlade.
Stoga nije čudno da je kurikul povijesti bio izložen snažnoj kritici i da su se tražile njegove izmjene koje su napokon i usvojene u novoj verziji.

„To je korak naprijed u odnosu na ono što je bilo izvorno u verziji kurikula koji su napravili profesori Neven Budak i Snježana Koren. Sada imamo sadržaj koji je koliko toliko nacionalno odgovoran, rekao je za Teleskop povjesničar koji je dobro upućen u sve prijepore oko donošenja novog kurikula. Zadovoljan je ovim kompromisnim rješenjem, ali to nikako ne smatra pobjedom „desne povjesničarske struje”.
„Ne bih rekao da je bilo tko pobijedio. Prevladao je razum i odgovornost prema nacionalnoj povijesti”, ističe naš sugovornik i poziva ministricu Blaženku Divjak da objavi podatke koliko je tko dobio novca za sudjelovanje u izradi i provođenju “Škole za život”.

Zastupnik Mosta Marko Sladoljev također se slaže da je ovaj kurikul puno bolji od onog koji su napisali profesori Koren i Budak. Međutim, problem je u tome što su zbog prepucavanja ostali kratki rokovi za pisanje novih udžbenika povijesti. Autori imaju samo 45 dana za napisati nove udžbenike, a to nikako nije dovoljno vremena za kvalitetan posao.
„Sigurno bi udžbenici bili puno kvalitetniji da su kurikul donijeli ranije”, zaključio je Sladoljev. Pokušali smo komentar novog kurikula dobiti i od profesora Nevena Budaka, ali on nam se nije javljao na telefonske pozive.

Dok su ideološki prijepori oko kurikula povijesti najvjerojatnije zaključeni na određeno vrijeme, bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će ministrica Divjak opravdati gotovo pola milijuna kuna koji su „bačeni u vjetar”. Nije tajna da su eksperti koji su na bilo koji način aktivno sudjelovali u “Školi za život” značajno podebljali svoje prihode. Prema Budakovoj verziji kurikula, a koji više ne vrijedi, napravljen je metodički priručnik po kojem su se učitelji povijesti educirali u takozvanim virtualnim učionicama.

Neslužbeno saznajemo da su priručnik i edukacija stajali više od pola milijuna kuna i da se sada cijeli taj trud pokazao potpuno beskorisnim. Sada se mora napisati novi priručnik (ili radikalno prepraviti postojeći) i provesti dodatna edukacija, što znači dodatnih pola milijuna kuna troškova. Naš sugovornik sve to slikovito uspoređuje s kupovinom vojnih aviona.
„To vam je isto kao da smo se educirali za ruske MIG-ove, a onda na kraju kupimo američke avione F-16. Sada sve trebamo raditi ispočetka”, tvrdi naš sugovornik.

Nadamo se da će ovo biti dobra „škola za život” i za ministricu Divjak i za premijera Plenkovića i da su naučili da se ne mogu razbacivati novcem poreznih obveznika.

Foto: Deni Cerić/Hina