Šef Komore socijalnih radnika tvrdi da neke inicijative pozivaju na linč: Je li mislio na Jelenu Veljaču?

Šef Komore socijalnih radnika tvrdi da neke inicijative pozivaju na linč: Je li mislio na Jelenu Veljaču?

Predsjednik Komore socijalnih radnika Antun Ilijaš bio je gost Dnevnika i govorio o stanju u sustavu socijalne skrbi.

Upitan jesu li već obavili razgovor sa socijalnom radnicom koja je radila na slučaju dvoipolgodišnje djevojčice koja je u nedjelju podlegla ozljedama u bolnici u Klaićevoj i što je sa stručnim nadzorom Komore u tom slučaju, odgovara:

“Komora radi sukladno pravilniku koji je odobren od strane Ministarstva. Socijalna radnica je na bolovanju i mi ćemo pronaći način kako da obavimo razgovor s njom. Stručni nadzor provode dvije vrlo iskusne kolegice koje imaju više od 20 godina iskustva u centrima za socijalnu skrb”.

Ilijaš ističe kako godinama upozoravaju i pokušavaju svim ministrima sugerirati izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.

“Ako si netko želi dati truda i gledati koliko smo mi u e-savjetovanju nudili prijedloga, vrlo malo tih prijedloga je usvojeno. Činjenica je da mi imamo previše javnih ovlasti, u jednom centru za socijalnu skrb je njih oko 150. Za jednog socijalnog radnika propisano je da radi sa 66 obitelji, a prosjek je oko 200 obitelji u tretmanu”, kazao je.

“I sada su socijalni radnici u kontaktu s ljudima. Ako se ispostavi da mi radimo 24 sata, onda trebamo razgovarati i vidjeti po kojim bi mi to kriterijima radili 24 sata”, dodao je.

Ne misli da je generalni stav da je djetetu najbolje kod bioloških roditelja.

“Ono što mi moramo raditi i radimo – mi radimo u najboljem interesu djeteta. Nas obvezuje konvencija o pravima djeteta. Dijete treba imati dobro i kvalitetno djetinjstvo”, rekao je Ilijaš.

Osvrnuo se i na inicijative koje zazivaju otkaze ili oduzimanje licenci socijalnim radnicima.

“Kad razgovaramo o određenim inicijativama i grupama ljudi, vrši se linč na socijalne radnike. U inicijativama nisu osobe koje su stručne kvalificirane i koje su radile u socijalnoj skrbi, ali zazivaju određene javne linčeve za koje mislim da neće pridonijeti boljem radu socijalnih radnika”, poručio je zaključno.

Antun Ilijaš, predsjednik Komore socijalnih radnika

Jelena Veljača, glumica i osnivačica inicijative Spasi me, gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je govorila o slučaju zlostavljanje djevojčice, javlja N1.

Veljača je odmah naglasila kako su sastanak s ministrom imali dogovoren i prije nego što se dogodio slučaj djevojčice iz Nove Gradiške, ali da se sada on nametnuo kao glavna i najvažnija tema tog sastanka. Napomenula je kako je Josip Aladrović prvi ministar koji je pokazao političku volju i s kojim su uspjele uspostaviti dijalog.

“Tražit ćemo da nam se da na uvid dokumentacija o tome što se doista dogodilo jer do javnosti i nas dolaze oprečne i zbunjujuće informacije. S jedne strane ministar smjenjuje ravnatelja i komunicira da je bilo propusta, a s druge strane v.d. ravnateljica komunicira ‘ako je bilo propusta’. To u ovakvim slučajevima ne bi trebalo biti nejasno”, kaže Veljača.

“Ni pravnici ne znaju može li tim odgovarati”

“Tražit ćemo da se vidi koji su to propusti, je li dijete trebalo biti izuzeto, zašto nije bilo. Trenutno možemo samo nagađati na temelju informacija koje dolaze u medije. One ne moraju nužno biti točne, ali su vrlo uznemirujuće. Kada dobijemo informacije vidjet ćemo može li stručni tim odgovarati kazneno ili prekršajno.

Koliko sam shvatila po izjavama pravnika, ni oni ne znaju točno mogu li odgovarati za propuste koje su počinili, ako ih je bilo. Tražit ćemo da to bude svojevrsni primjer odgovornosti koju Centri za socijalni rad imaju u ovakvim slučajevima”, dodaje.

Napominje i kako smijenjeni ravnatelj u javnosti i dalje komunicira da se oni ne osjećaju odgovornima te da je to neprihvatljivo.

“Druga tema sastanka s ministrom Aladrovićem je da se konačno suočimo s problemom neadekvatne kontrole nakon što je obiteljsko nasilje jednom prijavljeno i osuđeno. Mehanizmi su vrlo kompleksni i različiti. Žene koje su žrtve obiteljskog nasilja često se vraćaju u krug nasilja i to je kompleksno pitanje psihologije žrtve obiteljskog nasilja.

Sigurna sam da ovo nije jedini slučaj, nego je samo rasvijetljen ovim tragičnim događajem. Treba vidjeti zašto je odlučeno da se obitelj opet spaja nakon što je dijete izuzeto na zahtjev roditelja. Treba vidjeti zašto je spajanje obavljeno i kako je obavljeno. Ako je ono obavljeno tijekom 5 mjeseci u kojima je dijete zlostavljano treba vidjeti kako je moguće da se to ne vidi”, veli Veljača.

“Ljudi nemaju povjerenja u socijalne radnike, to stvara frustraciju”

Dodaje i kako je osim strukturalnih promjena, koje se spremaju, ključno vidjeti koliko je djece u situaciji da su vraćeni roditeljima koji u anamnezi imaju obiteljsko nasilje.

“Mislim da su promjene nužne na svim nivoima. Nužne su i ovakve koje su gašenje požara, neke brze mjere koje mogu biti važne i simboličke, no nužne su i promjene što se tiče edukacije timova koji rade u centrima za socijalnu skrb. Nužno je i zapitati se što se događa na fakultetu. Te promjene se mogu vidjeti kroz 5 i 10 godina kada izađu nove generacije. Činjenica je i da su loši uvjeti u centrima u kojima ljudi rade”, rekla je.

“Na svakom od sastanka je uvijek bilo govora o tome kako rade i da su potkapacitirani, svi smo svjesni te tematike i ne želimo je ignorirati. Pitanje je koliko se ljudi upisuje, koliko ih diplomira i koliko ljudi nakon faksa želi ostati u tom poslu. To je pitanje za ministra. Nadam se da i mi pomažemo pri povratku tog povjerenja ljudi socijalnim radnicima.

Čini mi se da ljudi nemaju povjerenja u socijalne radnike i da to radnicima stvara frustraciju. Čini mi se da su socijalni radnici osjećaju jako napadnuto u ovakvim situacijama. Treba razumjeti i vox populi, odnosno glas naroda na društvenim mrežama. Socijalni radnici su postali službene osobe 2020. nakon one pucnjave kao svojevrsna zaštita, ali i odgovornost”.

Rekla je i kako je socijala rak rana našeg društva, a u pitanju su najranjiviji – djeca.

Na slici:  Premijer Andrej Plenković i Jelena Veljača /Ilustracija

Foto: Hina