Iskusni Štern objasnio zašto oligarsi ne mogu utjecati na Putina: On je došao iz KGB-a i zna kako ih može smiriti

Iskusni Štern objasnio zašto oligarsi ne mogu utjecati na Putina: On je došao iz KGB-a i zna kako ih može smiriti

Rusija je u političkom i ekonomskom smislu žilav stroj. Ima energiju i hranu, ali ovisna je o suvremenoj tehnologiji. Nešto će rješavati preko Kine i drugih saveznika, imat će tzv. usporene koridore. Neće se ispuhati i nisam siguran da ekonomske sankcije mogu dovesti do političkog preokreta, rekao je Mladen Vedriš, Visoko učilište Effectus, u emisiji “Otvoreno”.

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, rekao je kako su hrvatski izvoznici u Rusiju uznemireni zbog novonastale situacije. Ne znaju što ih čeka u budućnosti. Zbog toga su Vladi uputili pismo s prijedlogom da se na nivou EU osnuje fond za pomoć.

– Ako smo mogli osnovati fond za pomoć vezano Brexit, sve je bilo legalno, a ovdje imamo agresiju koja je izvor problema, s druge strane EU je donijela paket mjera koji selektivno gađa samo određene firme. Tim firmama bi trebalo pomoći. Drugo, trebalo bi inzistirati da se ne uvodi embargo na farmaceutsku i prehrambenu industriju. Meni je jasno da je ruska politika napravila agresiju na Ukrajinu, ali i ruskom narodu će trebati lijekovi i hrana, rekao je Bago dodajući da od Vlade nisu dobili odgovor.

Oko 70 hrvatskih izvoznika u kontinuitetu, rekao je Bago, posluje s Rusijom, dok ih preko 200 povremeno izvozi u Rusiju.

Oligarsi ne mogu utjecati na Putina

Ruski naftni div Lukoil traži da se zaustavi rat. Davor Štern, stručnjak za energetska pitanja, smatra kako još nije nastupila panika u Rusiji te podsjeća da je Rusija funkcionirala 75 godina pod sankcijama kad je bila dio Sovjetskog saveza.

– Bili su lišeni puno toga na što smo navikli, ljudi su živjeli, funkcionirali. Rusi su žilava nacija. Ovo s Lukoilom je sigurno glas razuma. Vlasniku su zamrznuta sredstva, ostao je danas bez jahte. Nije njega to potaknulo. Ruska naftna industrija je prešla na standarde Zapada, potpuno je preuzela američke standarde i ja vjerujem da proizvodnja neće stradati. Lukoil ima podružnice po cijelom svijetu. Njih će sankcije pogoditi, ali unutar Rusije mislim da neće imati velike probleme, rekao je.

Uvjeren je kako oligarsi ne mogu utjecati na Putina. 

– Putin je došao iz krugova službe koja se zna nositi s takvim slučajevima, vjerujem da ima mehanizme kojima ih on može smiriti. Mislim da Putin ima neku agendu, on nije išao za tim da osvoji i vlada Ukrajinom, mislim da ide za tim da postavi prorusku vladu u Ukrajinu. Uvijek sam bio optimist i vjerujem da i sada postoji način da se to zaustavi, rekao je Štern.

Rusija neće biti brzo iscrpljena sankcijama

Andrej Grubišić
, konzultant za korporativne financije, rekao je kako samo 5 posto izvoza iz EU ide u Rusiju. Rusija po paritetu kupovne moći, rekao je, čini oko 2 do 2,5 posto ukupnog globalnog BDP-a.

– Kad gledate što Rusija isporučuje svima koji sada nameću sankcije, podaci kažu da 70 posto ruskog plina ide u Europu, a 50 posto ruskog izvoza nafte ide u Europu. Sad je tu pitanje kratkog, srednjeg i dugog roka. Mislim da je i sam Putin rekao: Mi ćemo vjerojatno na dugi rok izvući deblji kraj. Ali pitanje je tko će još u međuvremenu dobiti po repu? Nisam jako sklon tome da će Rusija biti brzo iscrpljena s ovim sankcijama. Ako su ljudi u Rusiji naučili na određeni životni standard i ako on padne zbog ovih sankcija, moguće je da će biti veća razina nezadovoljstva. Istovremeno, sve dok imaju otvorene granice i možete napustiti Rusiju, što je velika razlika u odnosu na ono u Sovjetskom savezu, mislim da će velika količina mladih Rusa prvom prilikom napuštati zemlju, rekao je.

Grubišić u kratkom roku ne očekuje izrazito velike negativne ekonomske posljedice.

– Ako BDP padne 1 ili 2 posto, to je u našim razmaženim kriterijima katastrofa, ali ako niste jako siromašni, onda to možete pretrpjeti, rekao je.

Rusija je žilav stroj

Mladen Vedriš
, Visoko učilište Effectus, kazao je da je situacija otvorena i da je teško sagledati konačno rješenje. Slaže se da je Rusija u političkom i ekonomskom smislu žilav stroj. Ima energiju i hranu, ali ovisna je o suvremenoj tehnologiji.

– Nešto će rješavati preko Kine i drugih saveznika, imat će usporene koridore. Neće se ispuhati i nisam siguran da ekonomske sankcije mogu dovesti do političkog preokreta. Kako god da rat završi, svijet će izgledati drugačije. Zapadni svijet je dobio lekciju, konflikt je došao do njega, ne negdje daleko, i veliko je pitanje može li se nakon toga nastaviti živjeti normalno na granicama EU s jednom takvom otvorenom ugrozom, rekao je.

Promjene se ne mogu očekivati od oligarha, rekao je, jer oni brinu svoju brigu. 

– Ovo što je Putinov interes, ne mora biti ruski interes. Vidjeli ste u doba nekih drugih totalitarnih režima da se matica odvoji od lidera i tada možete očekivati da se nešto desi u tim pukotinama. Na ovo ne možemo utjecati, ali bitno je ono što možemo učiniti kod kuće da iz svega ovoga ne izađemo još slabiji. Ne zaboravimo da smo i u pandemiji platili cijenu. Većina kapaciteta mora biti usmjerena kod kuće, da iz te krize ili prema toj krizi budemo što bolji, poručio je.

Cijene nafte rastu

Cijena nafte otkad je krenula ruska invazija na Ukrajinu vrtoglavo raste. U utorak istječe uredba o ograničenju cijena goriva u Hrvatskoj. Štern je rekao da će cijenu derivata odrediti tržište te dodaje da Vlada može malo toga napraviti.

– Ne očekujem da će cijena u utorak biti 14 ili 15 kuna, ali sigurno će poskupjeti. Mislim da je Vlada došla na kraj svojih mogućnosti u pogledu PDV-a i marži, nema tu mesa. Morat ćemo se pomiriti s tim da će energija biti skupa. Imamo veliki problem što se tiče sigurnosti opskrbe. Nemamo niti jednu rafineriju koja radi, a postoji veliki disparitet između cijena energenata na svjetskom tržištu. Za mene je bilo neugodno čuti da Rafinerija Rijeka ne radi od studenog i da se ne previđa da počne raditi u travnju ili svibnju. Postavljam pitanje, ako se dogodi prekid isporuke nafte preko Rusije cjevovodima i nešto se dogodi oko Crnog mora, mi da dobijemo naftu, mi je ne možemo preraditi. Bit ćemo potpuno ovisni o MOL-u koji isto tako dobiva naftu iz Rusije. 

Upitan koliko je realan scenarij da dođe do prekida isporuke nafte, Štern je odgovorio:

– Sankcije nisu uvedene na izvoz nafte i plina, ali ukoliko će se zaustaviti platni promet, onda neće biti ni robe. Nažalost, postoje realne opasnosti da se to dogodi. Plin isto. LNG pomaže puno, ali s porastom cijene plina jer ga neće biti, porat će i cijena LNG-a. Pitanje je možemo li mi to sebi priuštiti, rekao je.

Što nas očekuje u Hrvatskoj?

Grubišić je rekao da je inflacija kombinacija više faktora, među ostalim i potrganih dobavnih lanaca zbog COVID-a.

– Drugo, mi imamo desetogodišnju povijest izrazito ekspanzivne monetarne politike. Zadnje dvije godine, posebno 2020., to je samo još više eskaliralo. A nominalni BDP u EU nije niti približno pratio povećanje novčane mase. Ako previše natiskanog novca ganja nedovoljno povećanje proizvodnje odnosno konzumacije, to negdje mora probiti na inflatornim pokazateljima. Treće, čak i u COVID krizi, imali ste dobar dio azijskih ekonomija koje su rasle po 7-8 posto godišnje. Konzumiraju više čelika, aluminija, drveta, mijenjaju i prehrambene navike, a sve to stvara potražnju koja do sada nije bila u tom obujmu. Kako se država može boriti protiv inflacije? Treba apelirati na kontrakciju novčane mase. To će dovesti do signala da novac nije jeftin zato što je mali rizik investicije nego ga zapravo ima puno. Niske kamatne stope su dobrim dijelom anulirane povećanjem cijena. Rate na mnogo što su iste kao što su bile. Dakle, apelirati na restriktivniju monetarnu politiku, rekao je.

Grubišić se ne slaže s ograničavanjem cijena, ali podržava reduciranje porezne presije.

– Gdje god je to moguće, treba reducirati poreze. Hrvatska ima jedan od najvećih PDV-a u Europi. Državna potrošnja kod nas je uvijek tabu, nikom se ne može uzeti ništa. Pogledajte privatni sektor, kada dođe kriza, itekako ti se uzme. Treba tražiti daljnje prostore za reduciranje porezne presije da što više novca bude u gospodarstvu, rekao je. Uvjeren je da je bolje reducirati poreze nego ograničavati cijene.

Kako spriječiti prelijevanje negativnih efekata ukrajinske krize?

Bago je rekao da je Vlada trebala donijeti hrabru odluku te kupiti određene količine nafte i plina kao rezervu.

– Da je to napravljeno, to bi bio rizik, ali bi došli u poziciju da je situacija povoljnija i da možemo opstati duže, rekao je Bago. Kad je kriza, poručio je, to je trenutak kad se rade promjene. 

Bago smatra da su jedini zdravi dio hrvatskog gospodarstva poduzeća koja barem nekoliko godina izvoze s dobiti. 

– Vlada mora donijeti inovativna rješenja kako i na koji način pomoći, smatra.

Sankcije Rusiji

Vedriš je rekao kako snaga ruskog gospodarstva nije u njegovoj veličini već strukturi.

– Dok ima energente koji su Zapadu važni, tu je njihova pozicija. Ključna je stvar da Zapad pronađe alternativu za korištenje tog segmenta. Je li to povećanje proizvodnje u Americi koja ima kapacitete, puštanje Irana na tržište…to je put. U onom času kad niste ovisni o relativnoj maloj ekonomiji, ali s proizvodima koji su svima važni, tada dolazite u jaču poziciju. Itekako se rade proračuni, samo je pitanje dinamike. To je način da se marginalizira pozicija Rusije.

– Sankcije će trajati i vjerojatno rasti, ali ključan je trenutak kad se Zapad može odlijepiti od te energetske ovisnosti, dodao je Vedriš.

Foto: Hina