Lažne vijesti, zasićenost medijskog prostora, brzina prenošenja informacija… Sve to uzrokuje sasvim drugačiju percepciju stvarnosti u odnosu na razdoblje od prije nekoliko desetljeća. Pojava i razvoj digitalnog doba u velikoj su mjeri utjecali na način života i našu svakodnevicu, a posebno je to došlo do izražaja posljednjih godina u vrijeme pandemije i aktualnog rata u Ukrajini.
Prema najnovijim istraživanjima dezinformacije o ratu u Ukrajini, pandemiji i ostalim trenutnim zbivanjima predstavljaju prijetnju prije svega za starije korisnike WhatsAppa, Facebooka i ostalih društvenih mreža.
Kako navodi politolog specijaliziran za širenje lažnih informacija Josef Holnburger generacija koja se nije stopila s digitalnim dobom najranjivija je na utjecaj lažnih vijesti. Holnburger je inače upravitelj njemačkog neprofitnog Centra za nadzor, analizu i strategiju, koji se bavi teorijama zavjere i ekstremističkim sadržajem. On tvrdi, prenosi Hina, kako stariji ljudi, koji su u doticaj s platformama za razmjenu poruka, poput WhatsAppa došli kasnije u svojim životima, suočavaju se s emocionalno nabijenim sadržajem tijekom ruske invazije na Ukrajinu. I ne samo istraživanja nego i svakodnevna komunikacija pokazuje da su stariji ljudi osjetljiviji i podložniji informacijama koje pristižu o ratu u Ukrajini. Tako svatko od nas ima ukućana ili poznanika starije generacije koji neselektivno „guta“ vijesti i preopterećeni su informacijama i počesto skloni emotivnim reakcijama i sažalijevanju ljudi pogođenih ratom u Ukrajini.
-Mislim da bi zato velik dio edukacijskih kampanja trebao biti usmjeren prema dobnoj skupini iznad 50 godina, dodao je. Stručnjaci koji se žele baviti internetskim kampanjama dezinformacija i teorijama zavjere trebali bi se usredotočiti na starije korisnike interneta.
Holnburger također smatra da bi takozvani “digitalni starosjedioci“, odnosno oni koji su odrasli sa snažnijim medijskim vještinama, mogli sa starijim članovima obitelji razgovarati o mogućim rizicima korištenja interneta. Istovremeno istraživanje je pokazalo da problem nedostatka medijskih kompetencija nije toliko izražen među školskom djecom, smatra Holnburger.
Više od 60 stručnjaka, koji su sudjelovali u anketi zaklade Vodafone u ljeto 2021., potvrdili su ovu procjenu. Rekli su da su stariji ljudi gotovo dvostruko ranjiviji na kampanje dezinformacija od adolescenata i mlađih odraslih ljudi (74 posto naprema 40 posto).
-Ljudi koji dezinformacije možda uopće ne percipiraju kao dezinformacije, nego istinite informacije, oni su na koje se najlakše može utjecati, objasnio je Holnburger te dodao kako ćemo u budućnosti trebati mnogo više savjetodavnih usluga za ljude koji u svom krugu prijatelja ili obitelji imaju nekoga tko je potpao pod utjecaj teorija zavjere.
Ovi pokazatelji jasno govore o moći internetskih platformi, ali i velikim mogućnostima manipulacije. Premda se stalno inzistira i traži permanentna edukacija čini se da je digitalna medijska šuma nepremostiv problem i da sudionici u njoj, bili stariji ili mlađi, podliježu ciljanim teorijama dezinformiranja i razno, raznih teorija zavjera. No bilo bi zanimljivo vidjeti i istraživanje koje bi pokazalo na koji su način u Rusiji stavljeni pod kontrolu svi društveni mediji što je dovelo i do ukidanja neovisnih medija pa tamošnji stanovništvo, upravo i osobito starije, primaju informacije koje su isključivo pod državnom kontrolom i na način od prije nekoliko desetljeća. Zasigurno su o tome imali što naučiti iz svoje prošlosti, ali i od aktualnih prvaka u kontroliranju društvenih medija iz „prijateljske“ Kine.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
Foto: Hina