IZNENAĐUJUĆI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Dulji boravak djece u „plavim prostorima“, kasnije donosi bolje mentalno zdravlje

IZNENAĐUJUĆI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Dulji boravak djece u „plavim prostorima“, kasnije donosi bolje mentalno zdravlje

Ne treba posebno istraživanje da bi se utvrdilo kako vrijeme provedeno uz rijeke, jezera i posebno more kod ljudi stvara osjećaj opuštenosti, olakšanja, zapravo, ugode. Već sam boravak uz vodu, uz žubor riječnih brzaca ili zvuk slapova te osluškivanje mreškanja morskih valova kao da potiče ravnomjernost, uklanja stres i doprinosi ravnoteži uma i tijela.

Kod djece pak more izaziva i neku vrstu čarolije, nesputanog prepuštanja plivanju, igri, kada je sve, ma koliko kratko trajalo, lijepo, posebno, čudesno. Ako je uz morsku obalu još i predjel s borovima ispod kojih se može predahnuti u hladovini za ljetne žege te zvuk cvrčaka, ugođaj je i za one starije, potpun. Sve je tu, ništa ne nedostaje i sve dodatno kao da je previše.

No, čini se kako boravak uz rijeke, jezera i povrh svega more, koje neki znanstvenici označuju kao „plavi prostor’, nisu samo ugodni za ljudska osjetila, nešto zbog čega se osjećamo bolje, nego imaju izravne veze i s mentalnim zdravljem. Tako barem stoji u studiji koji je vodio Europski centar za okoliš i ljudsko zdravlje Sveučilišta u Exeteru, u Engleskoj.

Skupina znanstvenika s tog sveučilišta, kako je prenijela Hina, provela je istraživanje i zaključila da djeca koja provode puno vremena uz „plave prostore“, dakle, uz more, blizu jezera ili rijeka najčešće se razviju u odrasle osobe boljega mentalnog zdravlja.

Ispitanici, njih oko 15 tisuća koji su pristali sudjelovali u tom istraživanju, iz 14 europskih zemalja te Hong Konga, Kanade i Australije, odgovarali su na upitnik o svojim navikama iz djetinjstva. Od njih se tražilo da se prisjete svojih iskustava s „plavim prostorima“ do šesnaeste godine života.

Odgovarali su i na pitanja o tomu koliko su ih često posjećivali, koliko su im bili blizu i koliko su im često roditelji dopuštali da se igraju u takvim područjima. Postavljeno im je i pitanje o zadnjem kontaktu s plavim površinama u posljednja četiri tjedna i o subjektivnom doživljaju njihova mentalnog zdravlja tijekom dvotjednog razdoblja.

“Studija ukazuje na to da roditeljsko poticanje djece na ‘boravak uz vodu’ i na razvoj vještina poput plivanja u ranoj dobi može imati dosad neprepoznate benefite koji traju doživotno,” rekla je dr. Leanne Martin sa spomenutog sveučilišta.

Rezultati te studije objavljene u časopisu Journal of Environmental Psychology, otkrivaju povezanost između duljeg vremena provedenog u „plavim prostorima“ i boljeg mentalnog zdravlja u odrasloj dobi.

Plavi prostor je, navodi se u tekstu, naziv za osjećaj spokoja koji ljudi dožive dok borave uz more, rijeku ili uz jezero, odnosno naziv za djelovanje kombinacije zvukova vode i mirisa koji blagotvorno utječu na mozak.

Jedna ranija studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu i s Državnog sveučilišta Michigan u SAD-u htjela je dobiti odgovor na pitanje imaju li voda ili „plavi prostori“ utjecaj na ljude u gradovima i dovodi li nedostatak plavih površina doista do razine stresa.

Rezultati te studije objavljene u časopisu Health & Place učinkovito su, tvrde, dokazali kako je čak i kod onih koji žive u urbanom mjestu, ali u neposrednoj blizini morske obale, to izuzetno poboljšava njihovo mentalno zdravlje.

Još jedna studija koju je prenio The London Economic otkrila je mnoge blagodati koje život kraj mora ima na mentalno zdravlje. Utvrdili su da ljudi koji žive unutar pet kilometara od mora, imaju manje problema s mentalnim zdravljem, poput depresije i anksioznosti.

Ovakva istraživanja su inače potaknuta otkrićem mnoštva dokaza o tomu da je boravak djece u zelenilu povezan s boljim mentalnim zdravljem. Sada su te blagodati usporedili s boravkom uz „plave prostore“ i rezultat je pomalo iznenađujući, ali jasan.

Boravak uz rijeke, jezera ili mora je puno blagotvorniji na mentalno zdravlje od onog u zelenilu, koje je također koristno, ali očito ne toliko kao uz plave prostore.

Kao razlog navode činjenicu da su „plavi prostori“ u načelu potpuno prirodni, gotovo netaknuti, dok je kod zelenih površina ipak vidljiv ljudski utjecaj, barem kad je riječ o parkovima i igralištima.

Dakle, život uz „plave prostore“ osim osjećaja ugode, barem prema navedenim istraživanjima, donosi brojne blagodati vezane uz mentalno zdravlje, kako kod djece tako i odraslih.

Neki govore kako je to stoga jer boravak uz rijeke, jezera i posebno mora ima neobično opuštajući učinak na ljude i zapravo im pomaže da se osjećaju manje uznemireno. A to nipošto nije zanemariv podatak.

Foto: Hina

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.