Mađarski studenti sa Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU) u Budimpešti, koje je osnovao kontroverzni ljevičarski milijarder George Soros nisu na prosvjedu održanom prošle subote uspjeli promijeniti odluku vlade premijera Viktora Orbana da se Sveučilištu zabrani rad u Mađarskoj. Razlog razlaza mađarskih vlasti i Georga Sorosa leži u Sorosevim aktivnostima koje promoviraju masovno prihvaćanje migranata u europskim državama, uključujući bogato financiranje nevladinih udruga koje zagovaraju takvu politiku. Sveučilište će, čini se, novo sjedište imati u Beču.

Odluku o preseljenju Sveučilište je objavilo u ponedjeljak, nakon isteka roka mađarskoj vladi da se do 1. prosinca odluči hoće li dopustiti daljnji rad Sveučilišta,a s obzirom na njezinu raniju odluku da se Sveučilištu zabrani rad. Kako odgovora nije bilo, njegovi čelnici  su objavili da Sveučilište u rujnu iduće godine seli u Beč. Rektor Sveučilišta Michael Ignatieff rekao je kako je Sveučilište “protjerano” iz Mađarske, nazvavši sam čin “aktom bez presedana” protiv jednog američkog sveučilišta od strane članice NATO-a i članice Europske unije. Sveučilište je tražilo od Orbana da najkasnije do 1. prosinca donese odluku hoće li moći nastaviti s radom u Budimpešti kako bi moglo obaviti pripreme za sljedeću akademsku godinu. Orbanova vlada, koji je pobijedio na prošlim izborima upravo s programom borbe protiv Georgea Sorosa kao najvećeg neprijatelja Mađarske, usvojila je u travnju prošle godine zakon kojim izbacuje Sorosevo Sveučilište iz zemlje.

Ignatieff je rekao je rekao da Sveučilište ima prilično dobre izglede pobijediti na sudu u ovom slučaju, ali nije se htio upuštati u procjene njegovog krajnjeg ishoda. Najavio je da će zadržati akreditaciju kao Mađarsko sveučilište i nastaviti s istraživačkim i nastavnim aktivnostima u Budimpešti što je duže moguće.

Ignateff je također naglasio da je selidba Sveučilišta u Beč trajno rješenje. U pregovore oko preseljenja bio je uključen i Soros osobno. Austrijski kancelar Sebastian Kurz primio ga je 21. studenoga i, prema lokalnim austrijskim medijima, na sastanku je dogovoreno da se Sveučilište na proljeće 2019. useli u stotinu godina staru zgradu bolnice u blizini dvorca Schönbrunn. Kurz je vijest o sastanku objavio i na svom Twitter profilu. Na hrvatskim društvenim mrežama pojavili su se tekstovi u kojima se navodi da je Kurz rekao kako je Soros nepoželjan u Austriji, što je ovaj ipak demantirao svojom objavom o sastanku.

Preseljenje Srednjoeuropskog sveučilišta u Beč označava kraj njegovog tri desetljeća dugog djelovanja u Budimpešti, a ujedno i kraj utjecaju Georgea Sorosa u Mađarskoj, zemlji u kojoj je rođen. Iako je i sam bio korisnik Soroseve stipendije 1989. pomoću koje je studirao u Velikoj Britaniji, na Oxfordu, Viktor Orban danas je, pored ruskog predsjednika Vladimira Putina najveći neprijatelj Georgea Sorosa u Europi. Izvan Europe, rat Sorosu na svoj je način najavio i američki predsjednik Donald Trump koji je američko-mađarskog milijardera optužio da financira prosvjede protiv njega. I glavni strateg Trumpove predsjedničke kampanje Steve Bannon najavio je da radi na projektu borbe protiv Soroseva utjecaja u Europi.

Američki State Department ne dijeli isto mišljenje o Sorosu s američkim predsjednikom, što nije nikakvo čudo s obzirom na to da je poznato da Trump između ostaloga vodi žestoki rat i protiv duboke države i dužnosnika koji su ostali vjerni bivšem predsjedniku Baracku Obami. Objavio je priopćenje u kojem se navodi da je američka vlada “razočarana” zbog činjenice da nije postignut dogovor između Orbanove vlade i Sorosevog Sveučilišta koje pohađa 1400 studenata iz 118 zemalja. “Odlazak programa koji ima američku akreditaciju iz Mađarske bit će gubitak za Sveučilišnu zajednicu, za SAD i za samu Mađarsku”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert. A što se tiče samog odnosa Trumpa i Sorosa spomenimo i podatak objavljen na stranici drrichswier.com da Trumpa napada 187 organizacija koje izravno financira George Soros.

Neki mediji u Hrvatskoj čude se kako je Orban nakon izdašne Soroseve pomoći ( koja uključuje i milijun dolara Orbanovoj vladi za čišćenje otrovnog mulja, nusproizvoda u proizvodnji aluminija, koji je na jugozapadu zemlje naglo prokuljao iz rezervoara i prouzročio jezive ekološke, zdravstvene i ekonomske štete), mogao biti tako nezahvalan da protjeruje čovjeka bez čije pomoći možda ne bi bio danas premijer. Oni ne mogu shvatiti da je Orban prije svega čovjek koji voli svoju zemlju i čovjek koji je uvidio da politika koju zagovara Soros u Mađarskoj vodi zemlju u dužničko ropstvo, a Mađare u siromaštvo.

Migrantska kriza bila je kap koja je prelila čašu. Sorosevo otvoreno zauzimanje i diktiranje europskim državama da moraju primiti migrante, financirajući pri tome brojne nevladine udruge koje traže otvaranje granica za migrante suverenist Orban nije mogao prihvatiti. Ovaj obrat u odnosima sa Soroesm prošle godine potvrdio je šef Orbanovog kabineta Janos Lazar rekavši da je sukob povezan sa Sorosevom ulogom u migrantskoj krizi i politici prema izbjeglicama. “Mi, CEU i Fidesz (Orbanova stranka) živjeli smo u miru prošlih godina. Promjene su nastale kada je George Soros objavio program o otvaranju europskih granica i pozvao milijune migranata prošle godine”, rekao je Lazar.

Orban je bio još jasniji. U svom govoru održanom na 28. ljetnom studentskom sveučilišnom kampu Balvanyos u mjestu Tusnafurdo rekao je: „Moram reći da se u Bruxellesu kuje savezništvo usmjereno protiv javnog mnijenja i stavova običnog naroda. Članovi tog savezništva su europski birokrati i njima nadređene političke elite, sustav koji bi se jednostavnim riječima mogao imenovati Sorosevim carstvom. To je savez koji je sklopljen protiv Europljana. Moramo uočiti da danas George Soros ima puno lakši pristup Bruxellesu nego Washingtonu ili Tel Avivu.“

Povezanost Georgea Sorosa i hrvatskih političara rijetka je tema u hrvatskim medijima iako je javna tajna da su mnogi od njih na ovaj ili onaj način surađivali sa Sorosem i njegovim Otvorenim društvom. O razmjerima Sorosevog utjecaja u Hrvatskoj možemo nagađati iz poteza koje vuku pojedini ministri, pa i sam premijer Andrej Plenković, ali i iz povremenih izjava ljudi koji su koristili njegovu financijsku pomoć poput povjesničara Tvrtka Jakovine koji je pohađao Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti. On u intervjuu Jutarnjem listu 29. listopada 2017., pod naslovom “Zašto nam je Soros važan?” spominje mnoge hrvatske „uglednike“ koji su bili povezani s Otvorenim društvom Georgea Sorosa, još od doba bivše države: Predraga Matvejevića, Budimira Lončara, Žarka Puhovskog, bivšeg jugo premijera Antu Markovića, jugo ministra financija Božu Marendića, Miku Tripala, Josipa Kregara i druge, te Sorosevo financiranje tiskanih medija u ratno vrijeme poput Feral Tribunea i Novog lista.

Od zanimljivih veza Sorosa i domaćih javnih osoba zanimljiva je i zahvala koju je na svom Facebook profilu objavio savjetnik bivšeg predsjednika Ive Josipovića i profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović. U povodu posjeta Georgea Sorosa Ivi Josipoviću u Predsjedničkim dvorima napisao je kako je to bila prilika da mu se osobno zahvali na potpori u 1990-ima. “Meni i mnogima od nas, pomogao je u prvim koracima, a onda nas pustio same.  Bez njegove stipendije ne bi bilo mog magisterija u Manchesteru, niti mog doktorata na LSE. Učinio je mnogo za demokraciju u ovoj zemlji i u mnogim drugima…”, napisao je Jović. Osim spomenutih osoba, Soroseva mreža u Hrvatskoj u novije vrijeme aktivna je u udrugama koje promiču otvorene granice u slučaju migrantske krize.

Hoće li se Hrvatska priključiti zemljama koje su odlučile reći ‘stop’ Sorosevim ambicioznim planovima mijenjanja etničke slike Europe?  Hrvatska još nije zabranila rad niti jednoj udruzi koju financira Sorosevo Otvoreno društvo, no možda je znakovit pisani odgovor ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića na zastupničko pitanje Peđe Grbina u travnju ove godine u kojem je teško optužio Centar za mirovne studije (CMS) i Are you Syrious (AYS) za poticanje ilegalnih migracija u Hrvatsku. “Predstavnici organizacija civilnog društva Are You Syrious i Centra za mirovne studije dijelili su telefonske brojeve, karte, davali novac i upute kako da uđu u RH, kome da se nakon ulaska obrate, te nudili i davali imena i telefonske brojeve svojih volontera”, rekao je Božinović. Dodajmo da je jedan od brojnih donatora koji financiraju rad Centra za mirovne studije upravo Otvoreno društvo Georgea Sorosa.

Drugi primjer novijeg je datuma. Početkom studenoga Ministarstvo unutarnjih poslova onemogućilo je ulazak Centru za mirovne studije (CMS) u prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini odbivši im produžiti sporazum o suradnji. Tom prilikom Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava otkrio je i da je MUP “prije nekoliko mjeseci sudski tražilo zabranu rada organizacije Are You Syrious?, građanske inicijative osnovane 2015. za pomoć migrantima na tzv. Balkanskoj ruti. No, s obzirom da je Andrej Plenković odlučio potpisati Marakeški kompakt te da će se u Maloj Gorici raditi kamp za prihvat migranata, čini se da Hrvatska vlada još nema ni jasan stav niti politiku prema ilegalnim migrantima, a bojimo se, da ne razumije niti krajnje posljedice odluke da ih u velikom broju ugosti u Hrvatskoj.