Katastrofične prognoze demografa: Ima nas manje od četiri milijuna, baby booma neće biti

Katastrofične prognoze demografa: Ima nas manje od četiri milijuna,  baby booma neće biti

U Hrvatskoj uskoro počinje popis stanovništva, pa će biti jasnije kakva se šteta populaciji dogodila zbog dugogodišnjeg iseljavanja i starenja stanovništva. Od prošlog popisa prošlo je deset godina, a samo u prošloj epidemiološkoj godini porasla je smrtnost, a dodatno zabrinjava pad broja novorođenih. U emisiji Izvan okvira o demografskim kretanjima i populacijskoj politici razgovaramo sa demografima Anđelkom Akrapom i Stjepanom Štercom.

Jednostavna računica pokazuje da nas je sigurno manje od četiri milijuna, rekao je na početku Anđelko Akrap.

“Bitna je dobna struktura stanovništva. Od popisa 2011. godine do ove godine 141.000 je više ljudi umrlo nego što ih se rodilo. Prema međunarodnim statistikama više je od 340.000 iseljenih. No Državni zavod za statistiku (DZS) koristi staru metodologiju – ako se netko odjavi, bilježe kao da je odjavljen, a ako ne, onda nije odjavljen i tu živi. I iz Zavoda znaju da brojke nisu realne”, ističe Akrap.

Šterc: Puno je fiktivnog stanovništva

Stjepan Šterc kaže kako iz Zavoda uporno dižu broj stanovnika iznad četiri milijuna, kao da je to neka politička granica ispod koje se ne smije.

“Depopulacija nakon popisa vjerojatno prelazi i 350.000 stanovnika. Kada bi Eurostatove podatke primijenili, brojke bi bile drugačije”, rekao je Šterc, te dodao kako se i u popisu 2011. godine popisivalo i fiktivne članove.

Akrap je istaknuo kako oni govore iz pozicije struke.

“Kada iznosimo stavove, imamo osjećaj odgovornosti. Na temelju popisa stanovništva donose se političke odluke, i zato je to osjetljivo područje. Imamo u vidu političku odgovornost, ali bi to trebali u vidu imati i političari.

Metodologija kojom se radi popis mi nije poznata. Ne želim omalovažavati rad DZS-a, no ako se preko aplikacija može prijaviti, od bilo gdje… Svatko se može prijaviti, ne znam kako će se izdvojiti oni koji već 10 godina ne žive ovdje. Demografska situacija je loša, a mi govorimo o realnom stanju. Građani se iseljavaju, a time se gubi osnova za razvoj”, kazao je Anđelko Akrap.

Predmet interesa demografije je razvoj stanovništva, naglasio je Šterc. Pojasnio je i problem, odnosno pojam, fiktivnih stanovnika.

“No u pripremama popisa nitko od struke nije sudjelovao – a s tim će se podacima sutra planirati razvoj zemlje. U pograničnom području postoje ljudi koji rade u Hrvatskoj, a tu ne žive. Druga je populacija ona koja se nije odjavila, a treća je ona koja je iz BiH i može se prijaviti ovdje.

Popis se ne radi zbog političkih odluka, nego kao temelj razvoja, ali u tome struka mora sudjelovati. Probni popis koji je trebao biti napravljen prije dvije godine nije napravljen. Mi ponovo propuštamo priliku da stvorimo temelje za razvoj Hrvatske”, naglasio je Šterc.

Popis pokazuje strukturu stanovništva koje tu živi i radi, pojasnio je Akrap.

“Sada se prave projekcije koliko će biti radne snage, koliko će biti umirovljenika i na tom se temelju grade planovi, ukupni razvoj zemlje. Zato se treba znati koliko ljudi tu ukupno živi i radi”, kazao je Akrap.

Šterc je kazao kako je negativna bilanca iseljavanja bila manja, a useljavanje je bilo veliko, a to se događa u prostorima koji gube stanovništvo.

“Virusna kriza zaustavila je iseljavanje, no pretpostavka je da će se razvijene zemlje brzo izvući i da će se useljavanje kod njih nastaviti”, rekao je Šterc.

Struka je znala da baby booma neće biti

Anđelko Akrap rekao je kako se ljudi u kriznim situacijama ljudi se odriču, odnosno odgađaju potomstvo.

“Bilo je nerealno očekivati baby boom, jer financijska nesigurnost uvijek donosi takve rezultate. I u skorijoj budućnosti bi se takva situacija mogla nastaviti događati”, rekao je Akrap.

Pandemije i ratovi bili su najdestruktivniji faktori za stvaranje potomstva, rekao je Šterc.

“I sada je došla kriza, pa je bilo jasno da se baby boom neće dogoditi. Teško da se to u skorije vrijeme može očekivati. Naši su trendovi u zadnjih šest godina bili da se 16.000 ljudi godišnje manje rodi nego što umre, a prošle godine to je bilo 21.000”, rekao je Šterc.

Od 1991. do 2020. godine Hrvatska je imala 272.000 više umrlih nego rođenih, kaže Akrap.

“Nemoguće je očekivati preokret. Mlado stanovništvo se iselilo, i to će poticati manji broj živorođenih, manji priljev radne snage”, rekao je Akrap.

Hrvatska među najstarijim nacijama u svijetu

Kada je u pitanju smrtnost od koronavirusa, kazao je da je ona vezana i sa strukturom stanovništva.

“Od 1930-1940. godine rađalo se 115.000 do 120.000 ljudi godišnje. Za vrijeme Drugog svjetskog rada to je bilo oko 70.000, pa kasnije raste na 89.000, pa opet pada. Malobrojnije ili višebrojnije generacije upadaju u rizičnu grupu sada”, kaže Akrap.

Smrtnost i Hrvatskoj je realnost, ističe Stjepan Šterc.

“U prosincu je umrlo oko 7500 ljudi, a prije par godina smo imali 6500 mjesečno, brojku na koju nismo reagirali. Mi na smrtnost ne reagiramo, a kada napravimo projekciju za budućnost, teško je očekivati da ćemo nakon završetka krize se naglo dići”, rekao je Šterc, ističući da smo među najstarijim nacijama u svijetu, na što Akrap dodaje kako smo po starosti nacije sedmi u svijetu.

“Podiže nam se prosječna starost i negativne projekcije koje nam dolaze su objektivne, ili čak i optimistične, u odnosu na procese koje mi promatramo. U nekim dijelovima Hrvatske se praznina osjeća. Negdje je na popisu njih 900, a u stvarnosti ih je manje od 500”, kaže Šterc.

Facebook Comments