Doktor Gordan Lauc ističe da su takozvani “tvrdolinijaški” znanstvenici počeli mijenjati retoriku. Iako ih nije izrijekom spomenuo, očito je mislio na Ivana Đikića i Luku Čičin-Šaina

“Val širenja omikrona je u padu u velikom broju zemalja, a postoje naznake da im se pridružuje i Hrvatska. Mediji masovno mijenjaju retoriku, a s velikim čuđenjem čitam da su jučer i dva najveća znanstvena zastrašitelja vrlo smireno govorili. To je jako dobro, jer je pandemijski marketing i dalje vrlo jak i neke zemlje čak uvode potpuno besmislene obaveze cijepljenja (cjepivom protiv wuhanskog soja koji ne postoji od proljeća 2020), ili proširuju upotrebu opasnih i štetnih covid-potvrda.

Lijepo je vidjeti da sve više znanstvenika javno podržava temeljne postavke pandemijskog realizma, no da bismo im oprostili dosadašnje zastrašivanje trebaju nam objasniti zašto su do još prije svega nekoliko tjedana govorili potpuno suprotno.

Primjerice znam da je pandemijski realizam privatno podržavala velika većina znanstvenika, no zbog medijskog pritiska nisu se usudili javno istupati. Trebamo konkretna imena onih koji su lobirali za stroge mjere, prisilu na cijepljenje i provodili pritisak na znanstvenike i stručnjake, jer netko će morati odgovarati za sve ovo”, ističe Lauc.

Podsjetimo, Ivan Đikić je jučer komentirao situaciju s omikronom.

“Ako je stvarno pad broja hospitaliziranih, to je dobra stvar. Broj testiranja je, međutim, još uvijek upitan jer ne znamo točno koliko se testira, ne znamo je li uopće postotak testiranih relevantan i moramo biti oprezni. Covid varijanta omikron je i dalje opasna, ali nam na dugi rok nudi određeni pozitivni optimizam da će se kolektivni imunitet razvijati brže i da ćemo iz ove pandemije uz dodatno cijepljenje moći prijeći u endemski oblik ove bolesti”, rekao je na početku i dodatno se osvrnuo na udio pozitivnih među testiranima:

“To je praktično nemjerljivo, ako imate više od 50% pozitivnih, gotovo da i ne treba testirati. No ono što je građanima važno je, ne samo da zaštite svoje obitelji, nego i za radna mjesta, pogotovo bolnice i socijalne ustanove i upravo zbog toga je važno da se osigura dodatno testiranje za one kojima je neophodno i važno je da to testiranje bude točno, precizno i na vrijeme napravljeno. Mislim da je tu bilo dosta probema u sustavu, pogotovo sada kada to moraju raditi i liječnici opće prakse, mislim da je to dodatno nepotrebno zbunjivanje liječnika i ljudi, a trebali smo napraviti puno više točnih, relevantnih centara koji mogu testirati one kojima je to potrebno”.

“Omikron je postao master širenja ovog virusa”

Objasnio i koje su omikronove dobre strane:

“Omikron ima dvije komponente koje su važne za znati. To je da širi puno brže i da je evolucijski postao kao master širenja ovog virusa i to nas podsjeća na prehladu, koja je zbog blažih simptoma postala tolerantna bolest koju svake godine prođemo bez problema. Druga komponenta je da je omikron postao prijemčljiv tkivno na gornji dio respiratornog trakta pa ne uzrokuje toliko teške bolesti pluća.

No kod osoba koje su starije i u rizičnim skupinama, kod njih i omikron još uvijek uzrokuje smrotnost, pogotov u ovako velikom broju širenja, taj virus je i dalje opasan. Tijekom proljeća moramo i dalje biti oprezni, a nakon toga ćemo moći optimističnije gledati na ljeto i tada ćemo građanima moći ponuditi i nove vrste cjepiva koje će možda biti specifično za omikron, ili ona koja će ciljano djelovati na različite vrste i varijante koronavirusa, a možda budu razvijena i ona koja će se davati preko sprejeva, dišnih puteva i na taj način ćemo do kraja godine ovu pandemiju podvesti pod kontrolu i prevesti je u endemske oblike”.

Virusni imunologom Luka Čičin-Šain dao je sinoć intervju Dnevniku Nove TV.

“Svi ćemo se prije ili kasnije zaraziti omikronom” – rečenica je to koju smo zadnjih dana često mogli čuti.

Omikron je postao dominantan soj u većini zemalja i više manje sa sobom donosi blage simptome.

Na pitanje možemo li sada sa sigurnošću reći da je omikron dosta blaži soj od prethodnih koje smo imali, Čičin-Šain iz Centra za infektološka istraživanja Helmholtz je odgovorio da uvijek u znanosti govorimo o razinama sigurnosti, ali do sada svi rezultati govore da je omikron blaži.

Bilježi se 3-4 puta manje hospitalizacija po broju dijagnosticiranih ljudi, kao i 3-4 puta onih koji završavaju na intenzivnoj njezi.

Virusni imunolog naveo je kako je, sudeći po svim tim podacima, omikron blaži oblik bolesti, a zaraza omikronom ispoljava se češće infekcijom gornjih dišnih putova, kao što je primjerice zaštopani nos, a rjeđe s upalom pluća, što je za život opasan oblik.

Na pitanje zašto se neki cijepljeni čak i 2,3 puta zaraze, a neki se u dvije godine nisu zarazili niti jednom, Luka Čičin-Šain je pojasnio da su neki ljudi prirodno sposobniji da se uhvate u koštac s infektivnim bolestima, a neki nisu – imaju manje genetske razlike.

“Kao što se ljudi razlikuju u visini i puti, tako imamo i razlike u imunitetu. Neki ljudi imaju sreće – imaju bogom danu kvalitetnu imunost”, pojasnio je gost Dnevnika.

Omikron je, kako je naglasio Čičin-Šain, izuzetno infektivan, teško ga je izbjegavati i prije ili kasnije ćemo doći u kotakt s tim virusom.

Dio znanstvene zajednice smatra da ne treba razvijati cjepivo za omikron, jer će – dok se cjepivo proizvede – već zaraziti veliki broj ljudi. Virusni imunolog Čičin-Šain drži da bi –  zbog tako velike brzine širenja omikrona prije nego što cjepivo bude testirano – moglo biti prekasno za cjepivo.

Na pitanje može li velika razina antitijela našem tijelu napraviti nešto loše, gost Dnevnika odgovorio je da nije bilo nikakvih izvještaja da su visoki titrovi protutijela pravili probleme. 

“U iznimnim slučajevima može doći do nekakvih problema, ali to su rijetke situacije i u pravilu se tako nešto ne događa”, pojasnio je Čičin-Šain te savjetovao cijepljenje i docjepljivanje.

Problemi do kojih dolazi zbog povišene razine protutijela koja je jako visoka u pravilu se primjećuje nakon infekcije.

Luka Čičin-Šain iznio je i svoje mišljenje o tome hoće li uskoro doći do kraja pandemije.

“Postoje  proračuni da bi za delta soj trebala kolektivna imunost od 92 posto, a za omikron bi taj postotak trebao rasti više. Podsjećam da kad kažem 92 posto stanovništva – to onda uključuje i one skupine koje nije moguće cijepiti, primjerice djecu do pet godina, što bi značilo da oni tu imunost mogu steći tako da se zaraze”, pojasnio je Čičin-Šain te zaključio kako se postavlja pitanje koliko dugo treba čekati da se dovoljno veliki postotak ljudi imunizira – bilo infekcijom, bilo cijepljenjem, kako bi pandemiji mogao doći kraj.

Foto: Hina