Letjelica je bila programirana. Vojni analitičar Robert Barić pojašnjava o čemu se zapravo radi

Letjelica je bila programirana. Vojni analitičar Robert Barić pojašnjava o čemu se zapravo radi

Vojni analitičar Robert Barić u razgovoru za Net.hr objašnjava sve o padu letjelice na Jarunu.

U četvrtak nešto iza 23 sata, kraj studentskog centra na Savi srušila se vojna letjelica. Na teren je odmah izašla policija skupa sa svim interventnim službama. Za sada još uvijek nije službeno potvrđeno o kakvoj se letjelici radi, no strani analitičari prema fotografijama pretpostavljaju da je riječ o ukrajinskom dronu Tu-141.

Vojni analitičar Robert Barić u razgovoru za Net.hr objašnjava da je riječ o modelu Tupolev 141 Strizh, izvidničkoj besposadnoj letjelici koja je bila u naoružanju Crvene armije od 1979. do 1989. godine, a koja je namijenjena prikupljanju podataka na većim dometima do 500 kilometara.

Ta je letjelica, navodi Barić, poslije 1989. povučena, a kasnije je iz nje razvijena novija verzija, Tu-243.

“Ukrajinici su čini se, barem tako navode izvori, 2014. godine ponovo reaktivirali te besposadne letjelice, koje su bile u skladištu i koristili su ih za prikupljanje podataka nad Donbasom. Jedini scenarij koji ima smisla je da je to letjelica koja je lansirana radi prikupljanja podataka s ukrajinske strane, a onda se nešto dogodilo, možda kvar sustava navođenja”, kaže nam Barić.

“Vi kada lansirate tu letjelicu, ona nema nikakav dodir sa postajom na zemlji, već leti prema programiranom smjeru leta i obavlja zadaću. Vraća se otprilike na mjesto gdje je programirano da će biti pokupljena”, pojašnjava nam vojni analitičari te dodaje da se ona može više puta koristiti.

“Tu-141 nema nikakvo podvozje, nikakvu mogućnost slijetanja. Umjesto toga, prvo se aktiviraju zračne kočnice koje ju dovoljno uspore da se aktiviraju dva padobrana i koji ju onda jednostavno spuste na zemlju, nakon čega se pokupi, ponovo pripremi i može se ponovo lansirati s lansirne rampe”, veli nam Barić.

Brzina leta ove letjelice je oko 1000 km/h maksimalno, a domet joj je do 1000 kilometara; s time da treba uračunati da letjelica mora doći do područja operacije i vratiti se natrag, napominje Barić.

Foto: Hina