Dok srednjoškolski sustav ide na ‘provjeru’ već godinama, barem od 2010. godine otkad je uvedena državna matura, osnovnoškolski sustav i znanja osnovaca vrlo rijetko su izloženi vanjskim oblicima mjerenja na temelju univerzalnih vanjskih testova kojima bi se ispitala, uz ostalo, autentičnost ocjena i uspjeha učenika u redovitom sustavu. Dugogodišnja hiperinflacija odlikaša, spomenimo samo jedan od problema, zadaje glavobolje mnogim srednjim školama kada dođe vrijeme upisa. Samo protekle 2020./2021. školske godine osmi je razred s odličnim uspjehom završilo čak 41,64 posto učenika, a prosjek ocjena iznosio je nevjerojatnih 4,45.
Rezultati nacionalnih ispita, provedenih prvi put nakon 2007. godine i to od 2. do 6. svibnja ove godine, na uzorku oko 4100 učenika osmih razreda iz 81 osnovne škole, mogli bi razbiti mnoge dosadašnje zablude i ‘idile’ o osnovnoškolskom sustavu. Podsjetimo, učenici su pisali nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike, fizike, biologije i kemije, a rezultate je u petak predstavio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). To je središnja ustanova za provedbu državne mature, ali i nacionalnih ispita, standardiziranih vanjskih ispita kojima se provjeravaju razine postignuća učenika iz odabranih predmeta u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa, javlja Slobodna Dalmacija.
Hrvatska je bila jedna od rijetkih europskih zemalja koja takve ispite nije provodila.
– Ispiti koje su učenici pisali u svibnju, sukladno praksi u nekim europskim zemljama, nisu vrednovani brojčano nego prema četiri kategorije postignuća: prva je kategorija ispod osnovne razine, druga je osnovna, treća srednja a četvrta napredna razina – objasnio je Filipović. Uvjetno rečeno, prva razina odgovarala bi našoj jedinici (nedovoljan), druga i treća bila bi između ocjena dva i četiri, a četvrta razina ekvivalent je odličnoj ocjeni.
A potonju su, pokazuju rezultati nacionalnih ispita, zaslužili tek rijetki: postotak učenika koji su postigli najbolju, naprednu razinu u svim se ispitivanim predmetima, izuzev kemije, kretao od skromnih 0,5 do najviše 3,5 posto. Kemija je ispit koji je najviše učenika riješilo s “odličnim”, odnosno postiglo najvišu, naprednu razinu: ukupno 6,6 posto osmaša. Najmanje ostvarene napredne razine bilo je na ispitu iz biologije, samo 0,5 posto. Ispit iz hrvatskog jezika “napredno” je riješilo svega 3,5 posto učenika, a matematiku, kao i fiziku, njih po 3,1 posto.
I ovi su ispiti potvrdili ono što bi se moglo okarakterizirati bliže realnosti – znanja većine učenika, barem iz ovih predmeta, ipak se kreću između osnovnih i srednjih (s tim da je ostvarena razina u većini ispitivanih predmeta bliža osnovnoj nego srednjoj), a u pojedinim predmetima nije zanemariv ni broj onih čija su znanja ispod osnovne razine. To je osobito slučaj s fizikom koju je na nacionalnim ispitima “palo” čak 17,5 posto osmaša, a njih 58,2 posto ima tek osnovna znanja iz tog predmeta. Ispod osnovne razine matematike je 8,1 posto učenika osmih razreda, a gotovo 52 posto postiže tek osnovnu razinu, kemiju na najnižoj razini riješilo je 7,8 posto učenika a na osnovnoj čak 60,6 posto, dok je biologija bila kobna za 7,2 posto osmaša koji su je “pali” a 51,6 posto ima tek osnovna znanja iz tog predmeta.
Tek nešto bolji uspjeh postignut je iz hrvatskog jezika koji je “palo” 4,1 posto učenika, a podjednako njih zadovoljilo je osnovnu (46,4 posto) i srednju (46,1 posto) razinu znanja.
Ipak, prilikom interpretacije rezultata, upozorava Vinko Filipović, treba uzeti u obzir jednu bitnu stavku – rezultati nacionalnih ispita neće ulaziti u zaključnu ocjenu iz ispitivanih predmeta niti će na bilo koji način utjecati na uspjeh učenika ostvaren u redovitom školovanju.
– Svjesni smo toga da su to bili ispiti niskog rizika i da bi rezultati možda bili bolji da su učenici ocjenjivani, a uspjeh utjecao na zaključne ocjene. Ipak, polučen je osnovni cilj a taj je da se standardiziranim ispitom utvrdi objektivno postignuće učenika iz pojedinih predmeta na temelju odabranog uzorka i zastupljenih škola iz svih županija te urbanih i ruralnih sredina. Iz rezultata će svaki učenik, razred i škola moći dobiti povratnu informaciju o svojim postignućima koje će potom moći uspoređivati s nacionalnim prosjekom – kaže Vinko Filipović. Neće se objavljivati izvješća o ostvarenim rezultatima učenika po županijama i pojedinim školama, dodaje ravnatelj NCVVO-a, nego će do kraja lipnja svi učenici i škole dobiti rezultate samo o svojim postignućima koje će potom moći uspoređivati s navedenim nacionalnim prosjekom – dakle kako stoje u odnosu na nacionalnu razinu.
Osobno sam na neki način očekivao ovakva postignuća, unatoč tomu što su ona u izvjesnoj mjeri u diskrepanciji u odnosu na, primjerice, broj odlikaša iz istih predmeta u redovitom sustavu. Tome nacionalni ispiti i služe, kao povratna informacija kako školama, tako i obrazovnoj politici, kako unaprijediti sustav, odnosno omogućiti da se sustavnim praćenjem poduzmu mjere koje će dovesti da postignuća učenika budu na zadovoljavajućoj razini – objašnjava V. Filipović. Naravno, dodaje, rezultat prema kojemu je čak 17,5 posto učenika ispod osnovne razine znanja iz fizike nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, premda treba uzeti u obzir kako je taj test bio nešto teži.
No, mogu li rezultati nacionalnih ispita vremenom prerasti u nešto više, recimo, biti uzeti u obzir prilikom upisa u srednje škole (kao svojevrsni oblik “male mature”), Vinko Filipović odgovara kako je to pitanje koje je u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO).
– Nacionalni centar će od iduće školske 2022./2023. godine nacionalnim ispitima na ukupnoj populaciji učenika osmih razreda stvoriti sve pretpostavke za moguće promjene prema kojima bi ti rezultati bili jedan od kriterija za upise u srednje škole. Hoće li se to ostvariti za dvije, tri, pet godina, ili uopće neće, to pitanje nije u našoj ingerenciji. Konačnu odluku o tome donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja – odgovara Vinko Filipović.
Naslovna fotografija: Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović
Foto: Hina