Kako iz Vladine Službe za informiranje nije stiglo odobrenje za razgovor s nekim nadležnim iz Ureda za zakonodavstvo, odnosno iz odjela koji se bavi procjenom učinkovitosti propisa, a nitko od njih ne smije samostalno istupati, preusmjerili su nas na Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, a vezano za Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu, u više stradalih županija.

Iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine poručili su kako je „prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području grada Zagreba… prošao punu proceduru u procesu donošenja propisa, pa tako i pregled i usuglašavanje s Uredom za zakonodavstvo Vlade RH”. Zakon je ujedno dobio široku podršku saborskih zastupnika kroz dva čitanja. Naglašavaju i kako je poslije petrinjskog potresa izrađen je i donesen izmijenjen zakonski okvir po istom principu koji je kroz hitnu proceduru u prvom i drugom čitanju također dobio podršku većine saborskih zastupnika.

U čitavom tom procesu pripreme i donošenja zakona, utjecaj političkih faktora vidljiv je kroz amandmane koji su prihvaćeni u završnoj raspravi o Zakonu, pri čemu su prihvaćeni i brojni amandmani oporbe u Saboru, kažu u Ministarstvu.

Time su sugerirali kako je politika kod donošenja ovog Zakona bila prisutna gotovo marginalno, kroz donošenja amandmana, pa i onih oporbenih. Sigurno će se na to narogušiti predstavnici stranke Možemo!, jer su oni prvi krenuli s idejom o donošenju posebnog zakona o obnovi koji bi se odnosio samo na zagrebačko područje stradalo u potresu.

Kakav god Zakon bio, činjenica je da iz Možemo! s pravom ističu kako ga bez njihovog angažmana ne bi bilo. Također je vidljivo da su Možemo! poprilično koncilijantni prema predstavnicima državne vlasti kad je riječ o obnovi Zagreba. Tako da činjenica da je Vlada bila kilava jer je Zakon, unatoč hitnom postupku, donijet tek šest mjeseci nakon potresa u Zagrebu, uz naknadne korekcije nakon strašnog petrinjskog potresa, polako pada u drugi plan.

To pak, što je Vlada predlagateljica Zakona, implicira i kako preuzimaju cjelokupnu odgovornost za njegovu primjenu. Tako da će im oporba s pravom „kvocati” ako Zakon bude zapinjao u primjeni, što se već i događa, jer se u Zagrebu malo toga pomaknulo s mrtve točke. Ne treba zaboraviti i da su neka oporbena rješenja odbijena, poput jačeg nadzora nad procesom obnove, a što bi se moglo pokazati kratkovidnim sa strane vladajućih.

U Ministarstvu podcrtavaju kako je za provođenje kompleksnog procesa obnove, ključno osigurati potrebna financijska sredstva, osobito europska i međunarodna, kako bi se ovaj skupi i dugi proces mogao provesti.

„Štete su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna. Intenzivnim aktivnostima na svim razinama za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju pogođenih područja, Vlada je uspjela osigurati 3,8 milijardi eura, odnosno oko 28,5 milijardi kuna, što je oko 22 posto potrebnih sredstava (od čega je gotovo 1,4 milijardi eura iz europskih izvora, te i 2,4 milijardi eura kroz međunarodne financijske institucije).  Europska sredstva uključuju: 684 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a,  580 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO),  i 111 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija”, podsjećaju.

Poručuju kako je, kad je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan zajam od 184 milijuna eura od Svjetske banke. Također ističu i kako je Republici Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti odobreno rekordnih 683 milijuna eura za saniranje posljedica potresa u Zagrebu, te da su resorna ministarstva i Grad Zagreb raspisali javne pozive za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, kao i za potrebe osiguranja privremenog smještaja, a temeljem tih poziva sredstva povlače izravno Grad Zagreb i susjedne županije.

Ono što je bolna točka u obnovi, a tiče se same primjene Zakona o obnovi, čega su svjesni i u Ministarstvu, su neriješeni imovinskopravni odnosi. „To se zapravo pokazuje kao jedna jedna od najvećih prepreka pri podnošenju zahtjeva za obnovu, te je ova problematika uočena ne samo u odnosu na obiteljske kuće, već i u višestambenim zgradama u kojima pojedini posebni dijelovi (stanovi ili poslovni prostori) nisu upisani u zemljišne knjige.  Naime, radi zaštite interesa Republike Hrvatske, ovo Ministarstvo obvezno je utvrditi tko je vlasnik zgrade jer pravo na obnovu zgrada ostvaruju samo vlasnici/suvlasnici zgrada, uz ispunjenje drugih zakonskih uvjeta. Slijedom iznijetog, važno je da vlasnici odnosno suvlasnici riješe to prethodno pitanje, odnosno da što hitnije podnesu zahtjev za upis prava vlasništva pred nadležnim zemljišno-knjižnim odjelom, odnosno da pokrenu zemljišno-knjižni ispravak postupaka ili postupak pred nadležnim sudom, a sve kako bi mogli ostvariti potrebne uvjete za obnovu”, pozivaju iz Ministarstva.  

Također,u Ministarstvu tvrde kako je sama procedura predaje zahtjeva za obnovu uvelike pojednostavljena te se zahtjevi mogu podnositi poštom, osobno u Ministarstvu, dolaskom u jedan od izmještenih ureda Ministarstva na području Zagreba i Banovine, te putem aplikacije eObnova uz prilaganje minimalne dokumentacije.

Inače, do sada je zaprimljeno oko 11.000 zahtjeva, a izdano je 254 odluka o obnovi, te će se ovaj broj iz dana u dan sve više povećavati, kažu u Ministarstvu. „Stoga, još jednom koristimo priliku pozvati sve građane koji to dosad još nisu da što prije podnesu zahtjev za obnovom kako bi se isti mogli početi što žurnije rješavati. Sve potrebne informacije mogu se pronaći na web stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, osobno u jednom od izmještenih ureda odnosno u Informativnom centru „Obnova“ u Zagrebu ili pak upitom na e-mail: potres@mpgi.hr.”, javljaju ih Ministarstva.

Iz Ministarstva objašnjavaju kako je u prvim trenucima nakon potresa, kako zagrebačkog tako i onog petrinjskog, najvažnije bilo učinkovito i koordinirano djelovanje svih hitnih službi na terenu koje su brzo pružile pomoć unesrećenima.  Te podsjećaju kako su u prvim danima: zbrinuti oni koji su ostali bez svojih domova i osiguran im je privremeni smještaj i hrana;  zbrinuti su pacijenti iz razrušenih bolnica i smješteni na sigurno; angažirane su sve službe kako bi se čim prije raščistio centar grada i omogućio normalan promet. Prema njihovim tvrdnjama, paralelno s hitnim mjerama na terenu, pristupilo se izradi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom i to „svega nekoliko dana nakon zagrebačkog potresa” uz pretpostavku kako je upravo zakonski okvir, preduvjet za kvalitetan i transparentan dugogodišnji proces obnove.   

S obzirom na iskustvo u obnovama koje su se provodile u RH, kao i izradi specifičnih zakonskih okvira za te potrebe, Ministarstvo je prema svojoj nadležnosti u sustavu državne uprave, sa svojim službama postavilo koncept i razradilo koncept zakona o obnovi zgrada nakon potresa, no u samu izradu Zakona o obnovi i u njegovu pripremu uključene su i sve struke – građevinari, arhitekti, urbanisti, inženjeri, stručnjaci za energetsku transformaciju, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja i komore. Kroz široku javnu raspravu prikupljene su kvalitetni prijedlozi zainteresiranih stručnjaka i građana.

Tako to izgleda iz perspektive Ministarstva. Iz vizure onih koji su u potresu stradali, situacija sigurno nije blistava.

Foto: Hina

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije