Dugoročni ekonomski napredak Hrvatske jedino mogu donijeti obrazovanje, znanost i inovacije,  jedan je od zaključaka današnje tribine “Inovacije i transfer kreativnosti u kulturi, umjetnosti i umjetničkom obrazovanju” koja je održana na Muzičkoj akademiji.

Kako je istaknuto na tribini nastoji se ukazati na  velik potencijal sastavnica umjetničkog i kulturnog područja Sveučilišta, ali i pridonijeti tomu da ono kreativnim proizvodima u polju kulture i umjetnosti ojača suradnju s realnim sektorom, prenosi HRT.

– Umjetnička i kulturna područja u Hrvatskoj i EU daju veliki doprinos BDP-u, daju veliki doprinos zapošljavanju i pokazala su se rezistentna na krizu ekonomske naravi tako da je važno studentima i onima koji to tek žele postati naglasiti ulogu kreativnih i kulturnih industrija u ukupnoj ekonomiji, poručila je Romana Matanovac Vučković, voditeljica tribine.

Jedan od imperativa, ističu organizatori, jest da Hrvatska postane otvoreno, mobilno i kreativno društvo u kojem su cjeloživotno učenje, znanost, kultura i umjetnost prioritetan javni interes.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek Istaknula je da se od najranije dobi potiče umjetničko obrazovanje i sudjelovanje u kulturi. Ministrica je podsjetila kako bez kreativnosti nema ni inovacija zbog čega je važno stvoriti poticajno okruženje za razvoj. – Kreativne i kulturne industrije, zahvaljujući upravo kreativnosti i inovativnosti, u mnogome pridonose društvu i gospodarstvu svojim neposrednim i posrednim utjecajem o čemu svjedoče studije o utjecaju tih industrija na udio prihoda BDP-a i zapošljavanja, kazala je Obuljen Koržinek i osvrnula se i na važnost njegovanja posebnih pristupa u umjetničkom obrazovanju te  navela niz mjera kojima Ministarstvo podupire kulturni i kreativni sektor, odnosno profesionalno umjetničko i kulturno stvaralaštvo.

-Drago mi je da se ova tribina odvija na Glazbenoj akademiji i da će otvoriti raspravu o različitim pogledima na važnost kulturnog i kreativnog obrazovanja, možemo reći od najranije dobi, ali zapravo, kao cjeloživotne aktivnosti, rekla je  Obuljen Koržinek.

Kroz svoje aktivnosti Sveučilište želi potaknuti poduzetničke djelatnosti studenata. Na Muzičkoj akademiji, primjerice, ponosni su i na svoj karijerni centar.

Dekani Muzičke akademije Igor Lešnik, dekan Akademije dramskih umjetnosti Davor Šavić i dekan Akademije likovnih umjetnosti Tomislav Buntak predstavili su specifičnosti obrazovanja sa svojih područja.

– Mnogi možda misle da onima koji se bave umjetnošću tog poduzetničkog duha nedostaje, no to nije tako. Na umjetničkom području, posebno na Muzičkoj akademiji mi nemamo registriranih nezaposlenih alumna, zapošljivost naših studenata je jako velika, rekao je Lešnik, dekan Muzičke akademije.

Mjere za razvoj kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj predstavio je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, a nakon njihovih izlaganja, zajedno su sudjelovali u raspravi koju je moderirala Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 Kako se moglo čuti na tribini ovo je još je jedan dokaz kako bez suradnje u znanosti i umjetnosti te istraživačke zajednice i društvene djelatnosti nema općeg napretka društva. Tribinom se predstavlja potencijal sastavnica umjetničkog i kulturnog područja Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem snažnijeg poticanja djelatnosti studenata u području kulture i umjetnosti te drugih kreativnih, inovativnih i umjetničkih studentskih djelovanja, kako bi se dodatno ojačala suradnja s realnim sektorom.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Foto: MKM