Hrvatski učenici našli su se u prosjeku zemalja OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj i dalje ispod prosjeka, ali su mu se približili, pokazali su rezultati istraživanja PISA 2022 provedeni među učenicima 81 zemlje. Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se u tom području s 455 bodova našla na 36. mjestu od 81 države. Nalazi se u najmanjoj razlici dosad u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, koji se uzima kao referentan, rekao je Filipović.

Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i u matematičkom zauzimaju Singapur, Kina – Hong-Kong i Makao, dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bivši glavni urednik Večernjeg lista o Dejanu Joviću: Ima dvije velike mane. Bio je udarna šaka ortodoksnih komunista i nije priznavao pravo hrvatskom narodu na državu

Od nas su lošiji Island i Izrael. Od nama bliskih zemalja Slovenija je u prosjeku OECD-a, a ispod nas su Grčka, Rumunjska, Bugarska i Srbija. Rezultati su pokazali da je svaki treći učenik test riješio ispod razine postignuća. Dosad su dječaci bili nešto bolji kad je u pitanju matematička pismenost, no sada prvi put nema velike razlike između dječaka i djevojčica.

Hrvatski su učenici na čitalačkoj pismenosti zauzeli 26. mjesto od 81 zemlje. Po čitalačkoj pismenosti Hrvatska se nalazi u prosjeku OECD-a, zajedno s Latvijom, Španjolskom, Norveškom, Portugalom, Belgijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Izraelom, Mađarskom i Litvom.

Hrvatska je bolja i od Slovenije, koja se nalazi ispod prosjeka OECD-a. U skupini europskih, relevantnih zemalja koje su ispod prosjeka OECD-a još su i Nizozemska, Slovačka, Srbija, Island i Rumunjska. Najuspješniji u čitalačkoj pismenosti je Singapur, a od europskih zemalja Irska.Testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine.

Djevojčice su znatno bolje u našim školama po čitalačkoj pismenosti od dječaka. Hrvatska se, istaknuo je Filipović, u čitalačkoj pismenosti praktički izjednačila s prosjekom zemalja OECD-a. Razlika je svega jedan bod u odnosu na 20 bodova koliko je bilo 2009. godine.

I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska je na 31. mjestu i ima dva boda manje od prosjeka OECD-a. OECD ima 485, a Hrvatska 483 boda. U toj grupi zemalja u prosjeku OECD-a su još Nizozemska, Francuska, Mađarska, Španjolska, Portugal i Litva.

Od europskih zemalja opet je najbolja Estonija. Od Hrvatske su lošije Norveška, Italija, zatim Izrael, Slovačka, a iz našeg okruženja, Srbija, Crna Gora i Kosovo.

Što se tiče trendova, u odnosu na OECD zaostajemo 2022. samo dva boda u odnosu na 2018. kad smo zaostajali 17 bodova.

Kada je u pitanju spol, ovdje imamo izvjesnu promjenu u odnosu na dosadašnje vrijeme, u smislu da je znatna razlika u korist djevojčica kada je u pitanju prirodoslovna pismenost, što dosad u tolikoj mjeri nije bilo.

“Ovo istraživanje radilo se u vrijeme COVID-a. Učenici u Hrvatskoj u vrijeme COVID-a izostali su iz nastave 2,5 mjeseca, a učenici u zemljama OECD-a 4,4 mjeseca. Ja bih rekao da mi držimo konstantu, a prosjek OECD-a je pao. Znači, možemo zaključiti da je zapravo Hrvatska dobro radila tijekom pandemije“, kazao je Filipović.

Poduzetnik i matematičar Nenad Bakić reagirao je na ovo najnovije istraživanje.

“Ogroman pad dosega u učenju tijekom pandemije, ali Hrvatska je čak malkice i napredovala – naizgled skoro nevjerojatno!

Ali što se dogodilo? Hrvatska je nakon brutalnih mjera u prvom valu prešla na ‘švedski model’ i škole su ostate otvorene, i čak i ukupno usprokos prvom valu ostale jedne od NAJOTVORENIJIH NA SVIJETU. I ne samo to, Hrvatska je ukupno prošla jedan od najmanjih oštromjeraških terora.

Gordan Lauc i ja smo odigrali važnu ulogu u analizama i razmatranjima koja su omogućila taj zaokret. Ponosan sam da smo imali priliku napraviti takvu stvar. Od samog početka smo shvatili da će oštromjeraši probati preko djece slomiti odgovor na pandemiju, pogledajte koja ja glavna naša tema bila od kraja 2020. – prvi komentar. Kako što se tiče pandemijskog odgovora, tako i cijepljenja – oštromjeraški fokus su bila djeca!

Upravo zato smo bili meta najodvratnijih napada, kako plaćenika (u znanstvenom i medijskom prostoru) tako i cijele poražene, gubitničke oštromjeraške scene – jer jedino u Hrvatskoj smo doživjeli prelazak s najoštrijih mjera na ‘švedski model’ (uz strašnu grešku potvrda, koje su bile osnova za teror ljudi i uzrok mnogih smrti u bolnicama).

Velike pohvale zaslužuje ministar Fuchs koji je bio jako važan da se otklone zathjevi oštromjeraša. Jako je zanimljivo kako su se NAPOKON na istoj strani našli Jokić i moja kolegica s godine bivša ministrica Divjak koji su tražili zatvaranje škola. Razumijem za ljevičarski totalitarni pristup g. Jokića, ali mislim da je Blaženku ponio njen projekt online nastave za koji je pomislili da je prilika da se iskaže i bude joj spomenik, ali svatko je mogao vidjeti da i u proljeće 2020. te video uratke nije gledao skoro nitko (po nekoliko pregleda) i da je online nastava – katastrofa!

Ne zaboravimo da su u čuvenom Apelu 26, koji je de facto bio pokušaj rušenja Vlade, tražene ‘najoštrije mjere koje gospodarstvo može izdržati’ što naravno uključuje i online ‘nastavu’. Čudno je kako su se svi ti oštormjeraši sa stranim adresama (Đikić, Rudan, Štagljar, Ban, Klepac, Trampuž…) sjedinili da namam pokušaju nametnuti takav teror. Zanimljivo je i da neki od najvidljivijih zagovornika lockdowna (pa stoga i prelaska djece na online nastavu) nemaju djece ili ih nisu imali u hrvatskim školama (Kolarić, Kaić, Nindža, Krafnožder, Tjesteninko, Ambriović Ristov…) – naročito je dubiozna pozicija naše najveće znanstvene institucije, IRB”, ističe Bakić.

Foto: Hina