Kako doznajemo uoči Izborne skupštine Akademije koja će se održati u četvrtak, Predsjedništvo HAZU-a odbilo je prijedlog Razreda za prirodne znanosti koji je izabrao Ivan Đikića za kandidata za dopisnog člana.

– Iskreno mi je žao zbog te vijesti, jer radi se o jednom od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika, koji također jako puno djeluje u zemlji na popularizaciji znanosti i drugim znanstvenim aktivnostima. Dakako, to je i bio razlog što sam bio jedan od predlagatelja za njegov izbor za dopisnog člana HAZU-a – rekao nam je akademik Stipan Jonjić koji je s akademikom Vlatkom Silobrčićem u Razredu za prirodne znanosti predložio Đikića za dopisnog člana. Zatim je Razred na svojim pripremnim sjednicama za ovogodišnje izbore dva puta, nakon rasprave, tajnim glasanjem izabrao Đikića kao kandidata za dopisnog člana, javlja Jutarnji list.

No, Predsjedništvo HAZU-a na svojoj je sjednici bez rasprave o prijedlogu Razreda tajnim glasanjem (deset protiv i sedam za) odbilo prijedlog o Đikiću.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Gledatelji sve više vjeruju da je Eurosong namješten: Isplivao video koji dodatno pobuđuje sumnju

– Mi smo kao Razred dali podršku uvaženim akademicima Jonjiću i Silobrčiću koji su predložili prof. Ivana Đikića za dopisnog člana HAZU-a. Većinom glasova Razreda Đikić je predložen, a onda na sjednici Predsjedništva Akademije procedurom tajnog glasovanja nije prošao jer je dobio manji broj glasova od potrebnih. Mi smo kao Razred onda reagirali, no jasno nam je rečeno na idućoj sjednici Predsjedništva da je glasovanje bilo tajno i da je to potpuno regularno – rekao nam je akademik Goran Durn, tajnik Razreda za prirodne znanosti.

Na upit Jutarnjeg lista Predsjedništvu HAZU-a s kojim je obrazloženjem Đikić odbijen, kratko su nam odgovorili da će “postupak izbora novih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti biti okončan izbornom skupštinom 16. svibnja 2024. te ga Akademija ne može komentirati”.

Ovo je drugi put da Ivan Đikić “nije dovoljno dobar” za HAZU: akademik Dragan Dekaris predložio je 2010. godine Đikića za dopisnog člana u Razredu za medicinske znanosti, no proslavljeni znanstvenik tada nije dobio dovoljno glasova na tajnom glasovanju unutar toga razreda.

Nenad Bakić je efektno komentirao neizbor Ivana Đikića.

“Opet se žali se da nije primljen u HAZU. Pa neka bude VIRTUALNI ČLAN!”, napisao je Bakić dodavši da je upravo Đikić u vrijeme covida tražio od Plenkovića da se u Vukovaru održi virtualna Kolona sjećanja. Đikić se tada zalagao za totalno zatvaranje i kontrolu kretanja svakog građanina, što mu je često zamjerao i Nenad Bakić.

I doista, Đikić je 2020. godine uoči Kolone sjećanja upozoravao premijera Andreja Plenkovića i načelnika Nacionalnog stožera Civilne zaštite Davora Božinovića na štetnost i potencijalnu opasnost izmjene odluke o zabrani okupljanja radi obilježavanja blagdana i neradnih dana te ih poziva da se opozove sporna odluka u korist zaštite zdravlja ljudi. Tu je Izmjenu odluke jučer potpisao načelnik Nacionalnog stožera Davor Božinović.

“Takva odstupanja, čak i kada su stavljena u funkciju nekog ‘višeg cilja’ kao što bi, primjerice, moglo biti organiziranje Kolone sjećanja u Vukovaru, u trenutnoj situaciji nemaju zdravstveno opravdanje”, poručuje znanstvenik te ističe da je trenutačna situacija u Hrvatskoj izrazito ozbiljna i opasna po zdravlje građana.

Unutar zadnja dva mjeseca umrlo je više od 600 ljudi povezanih s covidom-19, ističe Đikić.

Stoga apelira da se mjere propisuju na temelju stručnih argumenata, bez iznimaka i odstupanja koja nisu zasnovana na najboljem interesu građana u uvjetima globalne pandemije.

Po njegovu mišljenju, dostojanstvena i zdravstveno sigurna Kolona sjećanja u Vukovaru bila bi ona u kojoj bi bili samo oni koji su izgubili svoje najbliže u ratu, a pomoću modernih tehnologija moguće je postići da cijela Hrvatska i politički vrh tog dana virtualno sudjeluje u Koloni sjećanja.

Navodi i kako se imao priliku izravno uvjeriti kako svečani posjet tome gradu jednom godišnje, pa bio on i od strane samog vrha političkih elita, nije ono što mladi u Vukovaru (kako hrvatske tako i srpske i drugih nacionalnosti) očekuju i trebaju. Oni, kaže, trebaju odrastanje u miru i sigurnosti, pomoć u rješavanju svakodnevnih problema, kvalitetno školovanje (i to zajedničko a ne posve odvojeno kao što je to slučaj sada) te mogućnost da svoje buduće zaposlenje i egzistenciju ostvare u svojemu gradu.

Iz navedenih razloga, podsjeća i na stavak 2. članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koji propisuje da Ustavni sud sam može pokrenuti nadzor nad pozitivnim pravnim odredbama kojima se ograničavaju temeljna prava građana ili krše temeljna ustavna načela odgovornog vršenja državne vlasti, a po Đikićevu mišljenju jedno od osnovnih načela je i pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu u skladu sa člankom 58. Ustava RH.

Đikić u pismu ističe i da je broj umrlih od covida-19 u Hrvatskoj od lipnja do danas porastao čak sedam puta što, po porastu broja umrlih u jesenskom valu u usporedbi s proljetnim, Hrvatsku svrstava među najpogođenije EU zemlje.

Broj zaraženih u Hrvatskoj, kaže Đikić, dosegao je plato najvećeg broja zaraženih do sada, no taj je plato postignut zbog nedostatka kapaciteta i nedostatnog broja dnevnog testiranja.

Upozorava da je broj zaraženih osoba nedvojbeno mnogo veći od iskazanog, da već neko vrijeme nije moguće pratiti kontakte zaraženih osoba te ga brine mogućnost da se u Hrvatskoj ne dogodi “preopterećenje zdravstvenog sustava” zbog porasta broja hospitaliziranih i teško oboljelih.

Usporedbe radi, ukazuje na podatke o padu broja zaraženih u zemljama koje građane više testiraju kao i onih koje su uvele strože mjere na vrijeme (npr. Češka, Slovenija i Irska).

“Želimo li biti odgovorni, moramo se zapitati zašto imamo takve porazne rezultate u ovome trenutku, posebno kad usporedimo uspješne rezultate koje smo postigli u proljeće”, ističe Đikić u otvorenom pismu.

Naslovna fotografija: Hina