Prosinački podaci o padu industrije i trgovine na malo ukazuju na daljnje snažno usporavanje ekonomskih aktivnosti na kraju prošle godine i sugeriraju da je BDP u četvrtom kvartalu pao u odnosu na treći kvartal. Budući da se isto dogodilo i u trećem kvartalu, odnosno rast BDP-a je usporen u odnosu na drugo tromjesečje, to je potvrda tehničke recesije u Hrvatskoj. Navodi se to u analizi Fokus tjedna koju je sačinio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji u Hrvatskoj ove godine očekuje manji pad BDP-a od oko 0,5 posto.
U svojoj analizi upozorava na to da je negativna revizija kretanja njemačkog BDP-a u četvrtom kvartalu, odnosno činjenica da je to gospodarstvo imalo pad od 0,2 posto, obnovila osnovni scenarij recesije u 2023. godini, što je dominantno posljedica slabije osobne potrošnje, javlja Novi list.
– S obzirom na očekivani kvartalni pad BDP-a u prvom kvartalu ove godine od oko 0,5 posto, mogli bismo ustvrditi da je Njemačka na pragu ulaska u recesiju. Hrvatski glavni vanjskotrgovinski partneri poput Njemačke, Italije i Austrije vjerojatno s prvim kvartalom 2023. ulaze u recesiju, upozorava Stojić.
Kvartalni rast od simboličnih 0,1 posto, smatra Stojić, dogodio se zahvaljujući rastu od 3,5 posto u Irskoj i stabilnom rastu u Španjolskoj i Francuskoj. Iako je nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući značajnom slabljenju rizika racionalizacije korištenja energenata, Stojić smatra da bi se taj optimizam mogao pokazati preuranjenim.
– Visoka inflacija je ostavila duboke rane u kupovnoj moći stanovništva, a pogoršanje uvjeta financiranja se nastavlja. Od prošlog ljeta ESB je podigao ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba pridodati još 100 baznih bodova do ljeta ove godine. Ključni razlozi za relativno slab oporavak uključuju kontinuiranu neizvjesnost na strani ponude, dugotrajno visoke cijene energenata, značajno monetarno stezanje te nedostatnu fiskalnu ekspanziju. Snažan rast troška financiranja s određenom odgodom usporava ekonomsku aktivnost, a ni snažno jačanje eura ne ide u prilog konkurentnosti, upozorava Stojić. Kaže da je za osjetnije poboljšanje izgleda potrebno dalekosežnije rješavanje energetske krize, izostanak recesije u SAD-u, jači oporavak Kine te bolji policy miks u EU-u, odnosno manje monetarnog stezanja uz jače te bolje ciljanu fiskalnu ekspanziju.
Foto: Hina