Nikad manje umirovljenika. Evo koliko ih je nestalo u dvije pandemijske godine

Nikad manje umirovljenika. Evo koliko ih je nestalo u dvije pandemijske godine

Velika smrtnost starijih osoba spustila je ukupan broj umirovljenika na najnižu razinu u posljednje četiri godine, s milijun i 241 tisuću s kraja 2020. godine na jedan milijun i 232 tisuće koliko je bilo umirovljenika posljednjeg dana 2021. godine, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. U godinu dana, ukupan broj umirovljenika smanjio se tako za približno devet tisuća što je najveće smanjenje otkako se prate podaci u RH. Pogubna 2021. godina Posljednjih trideset godina Hrvatska je konstantno bilježila povećanje broja umirovljenika, pa smo tako 1990. imali tri zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno gotovo dva milijuna zaposlenih i nešto više od 600 tisuća ljudi u mirovini. Od 1991. godine broj umirovljenika se više nego udvostručio, tako da je danas gotovo izjednačen broj zaposlenih s brojem umirovljenih radnika, piše Večernji list.

Pad broja umirovljenika tijekom 2021. posljedica je visoke smrtnosti u starijoj populaciji, pa je tako lani umrlo gotovo 12 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u godinama prije korone. Zbog smrti korisnika, lani je prestala isplata gotovo 61 tisuće mirovina. Ni prva godina epidemije, kada nije bilo cjepiva, ali su zatvaranja bila stroža, nije bila toliko pogubna za starije kao 2021. Tijekom cijele 2020. umrlo je oko 55 tisuća umirovljenika, dok je prije epidemije godišnje u Hrvatskoj umiralo između 48 i 49 tisuća korisnika mirovine. U dvije godine u Hrvatskoj je tako umrlo oko 18 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u posljednjih nekoliko godina. Osim korone, na pojačanu smrtnost starijih osoba vjerojatno su utjecali i drugi faktori kao što su smanjena dostupnost zdravstvenih usluga, stres, ali i samoća. Na pojačanu smrtnost starijih vjerojatno je utjecalo i to što Hrvatska ima i jedan od lošijih udjela cijepljenih u starijoj populaciji. Osobe koje su lani umrle u prosjeku su koristile mirovinu dvadesetak godina. Ukupan broj umirovljenika je znatno pao, no gledaju li se podaci o ulasku u mirovinski sustav, priljev novih umirovljenika nije se smanjio u odnosu na prijašnje razdoblje. U 2020. godini pravo na mirovinu prvi je put ostvarilo 50 tisuća osoba, a lani 51,6 tisuća, što je oko 1600 novih umirovljenika više u odnosu na prethodnu godinu, i to samo u sustavu redovitog mirovinskog osiguranja. Narastao je i ukupan broj povlaštenih umirovljenika, uglavnom u braniteljskoj populaciji, za oko 1800 u godinu dana, tako da smo u ovu godinu ušli s 181.333 primatelja mirovina po posebnim propisima.

Prva mirovina ljudi koji su lani otišli u starosnu mirovinu bila je prosječno 2634 kune za 31 godinu staža. Tek svaka deseta osoba koja je lani prvi put ostvarila pravo na mirovinu radila je puni radni vijek, odnosno ima više od četiri desetljeća radnog staža. Osobama koje su otišle u mirovinu s više od 41 godine staža prosječna je mirovina bila 3533 kune te je za oko tisuću kuna viša od klasične starosne mirovine, u koju se odlazi s navršenih 65 godina života (muškarci, za žene je to još uvijek par godina manje) i uz minimalno 15 godina staža. Za mirovine 43 mlrd. kuna Prijevremene se mirovine smanjuju 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska, odnosno 12 posto za pet godina. Lani je u prijevremenu mirovinu otišlo oko 7600 osoba te im je određeno 2852 kune za prosječnih 37 godina staža. Kad su u pitanju prijevremene mirovine, ljudi koji ih koriste rade sve dulje i sve kasnije odlaze u mirovinu. Lani je i oko 12,5 tisuća ljudi prvi put steklo pravo na obiteljsku mirovinu, no nema podataka koliko je među njima djece koja će tu mirovinu primati dok se školuju. Inače, lani se neznatno poboljšao omjer broja umirovljenika prema broju zaposlenih, pa smo tako imali 128 radnika na 100 umirovljenika, dok je najnepovoljniji omjer bio 2014. godine te je iznosio 118 radnika na 100 umirovljenika. Hrvatska će ove godine za mirovine trebati izdvojiti više od 43 milijarde kuna. Njihov iznos usklađuje se dva puta godišnje, ovisno o kretanju plaća i inflacije, a iduće će usklađenje biti u travnju. Ovaj put usklađenje će pogurati inflacija. 

Foto. Hina