Krajem prošle godine UNICEF je upozorio kako bi djeca i mladi mogli osjetiti utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i opću dobrobit u sljedećim godinama, a najnovije dostupne procjene upućivale su na to da na globalnoj razini s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi jedan od sedam mladih u dobi od 10 do 19 godina, piše Glas Slavonije.

Potrebe i ulaganja

Gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine te je time suicid među prvih pet uzroka smrti u toj dobnoj skupini. Istodobno, postoji velik nerazmjer između potreba i ulaganja sredstava u mentalno zdravlje. UNICEF-ovo izvješće “Stanje djece u svijetu 2021. On My Mind: promoting, protecting and caring for children‘s mental health” otkrilo je i da se oko dva posto državnih proračuna za zdravstvo usmjerava u mentalno zdravlje.

Prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, dr. med., specijalistica psihijatrije, subspec. dječje i adolescentne psihijatrije, subspec. forenzičke psihijatrije, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, kaže kako je samoubojstvo među mladima, posebno stavljajući naglasak na adolescente, godinama jedan od vodećih uzroka smrtnosti među mladima, čak i veći nego stradavanje u prometnim nesrećama.

“Smatra se da će u nadolazećim godinama suicid zapravo biti i vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi do 18 godina. I prije pandemije uočeno je da postoji negativan trend općenito što se tiče mentalnog zdravlja mladih globalno, a kako je svijet zbog interneta i društvenih mreža odavno postao globalno selo, naravno da negativne trendove pratimo i mi. Općepoznato je da već godinama struka upozorava na negativne trendove na svim poljima u području mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj, koji se onda samo, na žalost, u konačnici iskažu kao ozbiljan pokušaj suicida odnosno suicid. Odavno smo postali vodeći u konzumaciji duhanskih proizvoda, alkohola, različitih psihoaktivnih tvari i sličnim obrascima ponašanja, koji, na žalost, uz postojanje ostalih stresnih okolnosti vrlo često dovedu do toga da mlada osoba smatra kako je smrt u tom trenutku jedino rješenje njezinih problema”, kaže Katarina Dodig Ćurković. Kako dalje navodi, više godina trend negativnosti u uzlaznoj je putanji, a, na žalost, pandemija je samo pridonijela tomu da se mladi sve više osjećaju usamljeno, izolirano, neshvaćeno, otuđeno, obeshrabreno, jednom riječju – “pogubljeno”. Ta stručnjakinja ističe kako je iznimno važno naglasiti da su posebno osjetljiva populacija mladi između 13. i 17. godine, dakle, adolescenti, koji su samim time što su u najrizičnijem i najburnijem životnom razdoblju dodatno opterećeni potrebom da se uklope među vršnjake, da se osamostale od roditelja, autoriteta, da se emotivno stabiliziraju i još puno toga, što im znatno otežava životno funkcioniranje.

Osječka psihijatrica kaže kako u cijeloj tematici o mentalnom zdravlju mladih postoji i pojam “dosade, praznine, besmisla života”, gdje često zbog viška vremena i neorganizacije života, u kojemu nije jasno definirana struktura dana, pri čemu se osvrće na školu, koja je takva kakva jest, popunjavaju vrijeme lošim mislima, rezanjem, konzumacijom alkohola, nekritičkim uzimanjem lijekova i droga i sličnim, što u kombinaciji s nezrelom psihom, impulzivnim ponašanjem, agresijom i ljutnjom, na žalost, dovodi do toga da se dijete, i kada se ne misli doista ubiti, nego skreniti pozornost okoline na sebe, na kraju ubije.

Učestali poremećaji

“Imamo, na žalost, pandemiju samoozljeđivanja, stalnih misli o smrti, o suicidu kao jedinom bijegu iz realnosti života, o svemu onom o čemu mlada osoba u toj dobi ne bi trebala razmišljati. Uzroci su višestruki: obitelj, iskustva zlostavljanja različite etiologije, prekidi emocionalnih veza, gubitak bliske osobe, druga traumatska iskustava, psihičke bolesti poput depresije, psihotična stanja, ovisnosti i slično. Želim apelirati na sve da je mentalno zdravlje danas fokus svih nas i ako netko iz obrazovnog sektora ovo čita – krajnje je vrijeme da mentalno zdravlje i sve o njemu postane sastavni dio kurikulama, a ne nešto o čemu govorimo kada se neko dijete ubije ili se pokuša ubiti”, ističe prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković.

Prema podatcima iz UNICEF-a, učestalost mentalnih poremećaja u djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto, a za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost je 13,2 posto. Procjenjuje se da devet milijuna djece i mladih u Europi iz te dobne skupine živi s nekim od mentalnih poremećaja. Najveća je učestalost mentalnih poremećaja u Španjolskoj, Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je, prema dostupnim podatcima, učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da 49.272 djevojčice i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Pritom je učestalost nešto veća u dječaka nego u djevojčica. U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina. “Samoubojstvo je 2021. bilo po brojnosti drugi uzrok smrti mladih te bi se u postpandemijskom dobu EU trebao snažnije posvetiti nagomilanim problemima europske mladeži”, rekao je prije nekoliko dana u Europskom parlamentu Dragoș Pîslaru, član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja.

Foto: Hina