Pri Hrvatskim studijima pokrenut je studij demografije i iseljeništva; trajat će pet godina; obuhvaća 69 kolegija, od kojih 19 izbornih; pohađat će ga 25 studentica i studenata iz nacionalne kvote, dok je deset mjesta osigurano za Hrvate iz inozemstva.
Studij je prošlog tjedna većinom glasova prošao na Vijeću društveno-humanističkog područja Sveučilišta, uz protivljenje dijela predstavnika s Filozofskog i Pravnog fakulteta te Fakulteta političkih znanosti. Međutim, Novosti navode da njihove “ruke ipak nisu bile dovoljne da preglasaju Borasovu glasačku mašineriju”.
Za predstojnika Odsjeka za demografiju i iseljeništvo već je izabran demograf Stjepan Šterc, a među imenima predavača nalaze se njegov kolega Anđelko Akrap, bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota, povjesničar Josip Jurčević i njegova supruga Katica Jurčević.
Novosti tvrde da, će se studij, umjesto problematikom demografije i iseljavanja, prvenstveno baviti ustaškim pokretom i “povijesnim revizionizmom”.
Najsporniji im je kolegij nazvan “Hrvatski velikani u iseljeništvu”, i to zbog “pozitivnog prikaza” članova ustaškog pokreta. Između ostalih, ličnosti kojima će se baviti kolegi su Ivo Rojnica, prvi ustaški povjerenik za Dubrovnik, Ivo Korski, član Ustaškog stožera i stožera Ustaške mladeži židovskog podrijetla, Vinko Nikolić, Vilim Cecelj i drugi, bilo pripadnici ustaškog pokreta, bilo i značajne ličnosti tog vremena koje nisu bile neprijatelji režima.
“Malo je njih briga za demografiju i za iseljeništvo, cilj im je povijesni revizionizam i propagiranje ustaških snaga, a ako se može još nešto usput zaraditi – to sasvim sigurno neće odbiti. To je taj ‘hrvatski vrijednosni sustav’ koji zastupaju” za Novosti je rekao anonimni izvor na sveučilištu.
Neki od obaveznih kolegija na studiju koje navode Novosti ‘Filozofsko-teološki pristup stanovništvu’, ‘Hrvati u Bosni i Hercegovini’, ‘Hrvatsko političko iseljeništvo’, ‘Hrvatska žena u iseljeništvu, ‘Hrvatske katoličke misije’, ‘Hrvatski velikani u iseljeništvu’ ili izborne ‘Demografski aspekti agresije na Hrvatsku 1990. – 1998.’, ‘Hrvati u Australiji i Novom Zelandu’, ‘Hrvati u Južnoj Americi’, ‘Hrvati u Sjevernoj Americi’ i ‘Znameniti Hrvati u svijetu’.
Međutim, Novosti ne navode kolegije poput ‘Osnove statistike u demografiji’, ‘Osnove matematike u demografiji’ i ‘Teorije migracija’, koje će studenti slušati već u prvom semestru.
‘Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država’, piše na stranicama Sveučilišta u Zagrebu.
Foto: Edvard Šušak