Pfizer Inc. i BioNTech su predložili Europskoj uniji, koja ima višak cjepiva protiv covida-19, da zemlje članice plate pola cijene, ili oko 10 eura, za svaku od oko 70 milijuna otkazanih doza, izvijestio je u nedjelju Financial Times.
Reuters je u siječnju izvijestio da se vode razgovori između EU-a i ta dva proizvođača lijekova s ciljem da se broj doza cjepiva koje se Bruxelles obvezao kupiti ove godine smanji za do 500 milijuna doza, u zamjenu za višu cijenu.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada EU planira preinačiti zakone koji reguliraju farmaceutsku industriju vrijednu 148 milijardi dolara u nadi da će oživjeti ulaganja i povećati pristup lijekovima po pristupačnim cijenama, u vrijeme kada su zdravstveni proračuni iscrpljeni troškovima liječenja covida-19, javlja N1.
Pfizer je odbio komentirati izvješće FT-a, ali je rekao da su rasprave vođene “u dobroj vjeri svih strana” dok partner BioNTech i Europska agencija za lijekove (EMA) nisu odgovorili na Reutersov upit za komentar.
Podsjetimo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužena je za ‘loše upravljanje’ od strane europskog nadzornog tijela, nakon što je Komisija odbila objaviti SMS poruke poslane glavnom izvršnom direktoru Pfizera tijekom nabavke 1,8 milijardi doza cjepiva protiv koronavirusa.
Predsjednica EK javno je priznala da je u travnju prošle godine razmjenjivala privatne poruke s Albertom Bourlom o pokušaju da se ubrza uvođenje cjepiva EU.
U rješenju koje je donijela europska pravobraniteljica Emily O’Reilly suradnici Ursule von der Leyen našli su se na meti kritika jer su odbili objaviti SMS poruke koje je njihova šefica razmjenjivala s čelnikom farmaceutskog diva, piše Telegraph.
Naime, u dogovoru vrijednom 35 milijardi eura, za koji se šefica Komisije hvalila da ga je osobno ispregovarala, cijena svakog pojedinačnog cjepiva porasla je sa 15,50 na 19,50 eura.
Komisija je u početku tvrdila da nije ‘identificirala’ nijednu SMS poruku upućenu Albertu Bourli. No, istraga je otkrila da je ured šefice Komisije zapravo odbacio zahtjeve europarlamentaraca i novinara koji su zatražili objavu poruka, tvrdeći da su izbrisane, piše Jutarnji list.
Pravobraniteljica je u svome rješenju navela da ponašanje Komisije nije u duhu razine zakona o transparentnosti EU, pod koju potpadaju i tekstualne poruke koje šalju dužnosnici.
– Nije se ni pokušalo utvrditi postoje li ikakve tekstualne poruke. To je ispod razumnih očekivanja o transparentnosti i administrativnim standardima u Komisiji, istaknula je O’Reilly.
– Ne moraju se arhivirati sve tekstualne poruke, ali tekstualne poruke jasno potpadaju pod zakon o transparentnosti EU i stoga bi relevantne tekstualne poruke trebale biti dokumentirane. Ako se tekstualne poruke tiču politika i odluka EU, treba ih tretirati kao dokumente EU-a, zaključila je O’Reilly.
Komisiji je, prema neobvezujućem rješenju nadzornog tijela o ‘lošem upravljanju’, naloženo da ponovi potragu za SMS porukama.
Rješenje je izazvalo oštre kritike upućene prema von der Leyen, uključujući pozive na njezinu ostavku od strane nekih europarlamentaraca.
Foto: Hina