Hrvatska je zemlja Europske unije u kojoj stanovnici najmanje vjeruju svojoj vladi, što pokazuje kako je Hrvatska neuspješno društvo, smatraju analitičari s kojima je Hina razgovarala ovaj tjedan u Bruxellesu.
Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 posto građana a vjeruje joj njih samo 20 posto, pokazuje anketa belgijske konzultantske kuće Kantar izrađena za Europski odbor regija, javlja N1.
“Anketa jasno pokazuje kako su Hrvati razočarani onime što im se u njihovoj zemlji predstavlja kao demokracija. Trebalo bi dodatno proučiti zašto je Hrvatska na samom vrhu EU-a kada je riječ o povjerenju u vladu, no očito su među razlozima percepcija korupcije, udaljavanje vlade od naroda te percepcija netransparentnog vođenja države”, kaže Nicolas Becuwe, direktor Kantara.
Iza nas Cipar, Bugarska, Rumunjska…
Nakon Hrvatske visoko nepovjerenje u nacionalne vlade prisutno je na Cipru (72 posto građana), Bugarskoj (71 posto), Rumunjskoj (59 posto), Sloveniji (58 posto) i Slovačkoj (57 posto).
“Hrvatska potvrđuje kako je nepovjerenje izraženo u zemljama jugoistočne Europe dok se na drugom kraju spektra nalaze sjeverne zemlje gdje stanovnici vjeruju svojim institucijama smatrajući ih transparentnima”, dodaje Becuwe čija je kompanija provela anketu početkom rujna.
U Finskoj samo 25 posto stanovnika ne vjeruje svojoj vladi, a slijede Njemačka (28 posto), Luksemburg (30 posto) i Danska (31 posto).
“Zemlje s povjerenjem u institucije smatraju se uspješnim društvima, a one gdje nema povjerenja neuspješnima”, kaže politolog Anđelko Milardović, autor više knjiga o Europi i političkim sustavima.
“U Hrvatskoj stanovnici osjećaju kako su im institucije zatvorene, udaljene od njih. Institucije kao da su privatizirali određeni krugovi ljudi”, dodaje.
Policija je u utorak ograničila kretanje stanovnika ispred zgrade vlade i hrvatskog parlamenta u centru Zagreba nakon što je u ponedjeljak 22-godišnji mladić pucao prema zgradi vlade ranivši policajca. Političari od tada govore o potrebi “blindiranja” institucija te njihovog premještanja na “sigurniju” lokaciju.
“No ne govori se o anatomiji ono ga što se dogodilo, o uzroku problema”, napominje Milardović. “Ovdje se radi o ekstremnim frustracijama pa cijelu priču treba psihologizirati i metodom individualne i političke psihologije pokušati shvatiti o čemu se radi. Treba ići do korijena. Frustracija je uvijek odgovor na neka neispunjena očekivanja”.
Policija je priopćila kako istražuje motive napada mladića koji nije bio kažnjavan niti evidentiran u policiji.
Nepovjerenje mladih posebno izraženo
Nepovjerenje mladih u vladu posebno je izraženo, a mnogi posljednjih godina napuštaju Hrvatsku. Poziv političara na premještanje vladine i drugih zgrada vide kao dodatno udaljavanje političke elite od naroda. U razvijenim zemljama s niskom korupcijom i visokom transparentnošću vlade nemaju potrebu bježati od svog naroda, smatraju analitičari.
Novinarka Tea Mihanović, prošlogodišnja dobitnica europske nagrade “Megalizzi-Niedzielski”, kaže kako se nepovjerenje osjeća i među mladim novinarima.
“Kolegica iz Bugarske, jako dobra prijateljica, uvijek ima najnegativniju sliku prema politici. Njeni izvještaji su uvijek o nečem negativnom, o korupciji. Tako je, nažalost, i u Hrvatskoj”, napominje 22-godišnja Mihanović koja je prošli tjedan sudjelovala u Bruxellesu na susretu novinara iz EU-a.
“S druge strane kolegica iz Francuske uvijek ima optimistične vijesti, govori o novinarstvu kao odličnom poslu. Njene teme pršte optimizmom”, dodaje.
Pesimizam hrvatskih i bugarskih novinara ne ovisi o naravi tih osoba nego o stanju u društvu iz kojeg dolaze.
“Djevojka iz Bugarske je otvorena, vedra i optimistična osoba a djevojka iz Francuske jako zatvorena. No slike iz njihovih izvještaja su upravo suprotne njihovoj naravi. To pokazuje što muči njihova društva, s kakvim problemima se ondje suočavaju”, objašnjava Mihanović koja sudjeluje kao koordinatorica studenata novinara kroz projekte EU-a za mlade.
Afere političara stvorile klimu antagonizma prema njima
Aktualna korupcijska afera povezana s hrvatskom javnom kompanijom za distribucije nafte JANAF dodatno pojačava nezadovoljstvo vladajućim političarima ispremreženima s privatnim interesima i poduzetnicima.
“Što se tiče situacije u Hrvatskoj, ljudima zbog svega puca film”, napominje politolog Milardović. “Vrijeme je da se država uredi i da politika počne brinuti o tome da građani ove zemlje ne budu frustrirani”, dodaje.
Foto: Dario Grzelj/Hina