Ruski parlament je usvoji novi zakon koji omogućuje Kremlju da pošalje još stotine tisuća ljudi u borbu, a upravo taj zakon oktiva tužnu istinu: ruski predsjednik Vladimir Putin ne traži izlaz iz katastrofalnog rata u Ukrajini nego se priprema za još veći rat.
Razumljivo je da mnogi u Ukrajini i na zapadu žele vjerovati da je ruski predsjednik stjeran u kut. Ukrajinska vojska postupno oslobađa svoj teritorij i pokazala se sposobnom prodrijeti i u sam ruski teritorij, a pritisak sankcija na Rusiju raste, piše Financial Times.
Zapad je još uvijek ujedinjen u podrši prema Kijevu, a tokovi modernog oružja i novca podržavaju ukrajinske ratne napore. U konačnici, pobuna koju je pokrenuo osnivač Wagnera Jevgenij Prigožin te vidljivi sukobi u ruskom vojnom vrhu pružaju andu da bi se ruska ratna mašinerija mogla slomiti.
No, Kremlj vjerojatno sasvim drugačije gleda na te stvari i vjeruje da si može priuštiti dugi rat. Predviđa se da će rusko gospodarstvo zabilježiti skroman rast ove godine, ponajviše zahvaljujući vojnim tvornicama koje rade non-stop. Kritične komponente poput mikročipova potrebnih obrambenoj industriji stižu iz Kine i drugih izvora.
Unatoč sankcijama, Kremljeva ratna škrinja još uvijek je prepuna novca, zahvaljujući neočekivanoj dobiti od energije prošle godine i prilagodljivosti ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćanja podmiruju uglavnom u juanima. Ako proračunski pritisci postanu akutniji, ruska središnja banka mogla bi dodatno devalvirati rublju, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika obrambene industrije i unutarnjih sigurnosnih snaga koje rusku elitu i javnost drže pod represijom i uglavnom u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom, piše dalje FT.
Kada je u pitanju sam rat, čini se da Kremlj nije uznemirila velika ukrajinska protuofenziva. Putin računa na činjenicu da je rusko ljudstvo koje se potencijalno može mobilizirati tri do četiri puta veće od ukrajinskog, a to mu omogućava novi zakon zahvaljujući kojemu ruska vlada može potiho novačiti nove ljude.
Ovi potezi, u kombinaciji s ogromnim državnim ulaganjem u proširenje proizvodnje oružja, trebali bi pomoći Putinu da izgradi veću i bolje opremljenu vojsku. Usporedo s tim, Rusija želi ugušiti i ukrajinsku ekonomiju. Moskva se stoga ne samo povukla iz sporazuma o žitu koji je omogućio ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora, nego je također pokrenula masovne zračne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja sporazuma. Iz istog razloga Rusi napadaju ukrajinsku civilnu infrastrukturu – cilj im je učiniti ukrajinske gradove nenastanjivim i spriječiti napore obnove.
Kremlj se nada da će brza obnova ruske vojske i postupno desetkovanje ukrajinskog gospodarstva i oružanih snaga rezultirati rastućom frustracijom Zapada i smanjenjem materijalne potpore Kijevu. Kako bi ubrzala ovaj proces i slomila volju Zapada, Moskva koristi prijetnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriju NATO-a preko Bjelorusije uz pomoć tamo smještenih Wagnerovih plaćenika.
Putin je napravio mnogo kobnih grešaka, ali sve dok je on na čelu države, Moskva će nastavljati s naporima posvećenim ostvarenju njegove opsesije uništenjem i podčinjavanjem Ukrajine. Dok zapadni čelnici razmišljaju kakva će politicka podrške Ukrajini biti u trećoj godini ovog ružnog rata, svaka dugoročna strategija mora uzeti u obzir ovu realnost.
Na slici: Vladimir Putin i ministar obrane Šojgu
Foto: Hina