Protekle dvije godine stalno smo svjedoci reformi od poreza na dohodak, poreza na dobit, itd., zbog kojih svatko od nas preračunava koliko će mu, ili neće, rasti plaće, mirovine. Zbrku dodatno unose i neki mediji naslovima kako plaće i mirovine rastu svima te da će se ukupno gledano živjeti bolje. U prosjeku, možda da, s tim da tim reformama oni koji imaju dosta, imat će još više, dok će većini ostalih podebljanje lisnice biti samo simbolično.

Tako je primjerice zbog izmjena poreza na dohodak plaća osjetno porasla onima koji primaju neto iznose veće od 17.500 kuna. Naš državni vrh u zadnje dvije godine prima oko 4 tisuće kuna veću plaću nego u ranijem razdoblju. Plaće su porasle i menadžerima. Ali ako rade u privatnim tvrtkama, to i nije sporno jer njihov dohodak ovisi o njihovim poslovnim rezultatima.

Istim tim reformama onima s najnižim primanjima plaća je porasla za crkavicu, tek za 15 do 80 kuna. Onima koji su između račun se podebljao za možda tisuću kuna. Kada su ministra financija Zdravka Marića na to upozorili on je odgovorio: „Nemojte tako, treba gledati suštinu“.

Da je suština u tome kako s prihodima preživjeti svaki mjesec najbolje znaju umirovljenici. Iako se stalno govori o povećanju mirovina, zapravo bitno rastu samo nekima, dok drugi opet dobivaju mrvice. „U nepune dvije godine saborske mirovine porasle su s 8.411 na 9.799 kuna, i to zbog snižavanja poreza na veće dohotke“, pišu 24 sata.

Ranije je objavljen podatak da više od 800.000 od 1,14 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima, prima mirovinu nižu od radničkog minimalca. U Hrvatskoj čak dvije trećine umirovljenika živi s mirovinama ispod hrvatskog prosjeka od 2.400 kuna.

Onih s primanjima iznad 3.000 kuna, što je i dalje dvostruko manje od prosječne hrvatske plaće, ima svega stotinu tisuća, što je tek desetina umirovljenika, objavio je nedavno portal Mirovina.hr. Kako brojke dalje rastu, umirovljenika s visokim mirovinama sve je manje.

U rangu prosječne plaće od oko 6.000 kuna mirovinu ima samo 11.000 umirovljenika, dakle jedan posto, dok je umirovljenih “bogataša” s mirovinama od najviših prosječnih 9.200 kuna samo pola posto, odnosno 4.600 njih. No te su mirovine zaslužene vlastitim radom i, kako navodi spomenuti portal, ne spadaju u kategoriju povlaštenih.

Mirovinu prema posebnim propisima ostvaruje više od 175.000 osoba. Neke kategorije kreću se u prosjeku poput običnih, neke su dvostruko veće kao one braniteljske, a najviše strše saborske mirovine. Trenutno ih je 665 te u prosjeku one iznose 9.793 kuna. Primaju ih umirovljeni zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor.

Od toga, 114 je obiteljskih, odnosno naslijeđenih mirovina, izračunali su na portalu Mirovina.hr. Izneseni podaci su suština, bez obzira kako pojedini ministri obrazlagali promjene koje rade u svojim resorima. Dakako, u tržišnoj ekonomiji nema uravnilovke, niti to danas itko ozbiljan zastupa, ali bi ipak i oni najugroženiji trebali moći dostojanstveno živjeti.