Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je s konferencije “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU” u Opatiji poručio kako nam predstoji da se ozbiljnije suočimo s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja i demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem Hrvatske.

“Sada je do nas da nam država i društvo bude što kvalitetnije, da se suočimo ozbiljnije s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja, demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem hrvatskog  naroda i društva i gdje moramo koristiti sve dobre prakse i mehanizme kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo,” naglasio je premijer.

Plenković je u svom izlaganju rekao da su skup o regionalnom razvoju i fondovima EU  značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa.

“Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku,” rekao je Plenković i nastavio da „smo pokazali što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.”

Napomenuo je da smo u zadnjem mjesecu u kojem nam je valuta kuna, da za mjesec dana postajemo 20-ta članica EU područja.

U europodručju Hrvatska puno više zaštićena

“Hrvatska će biti puno manje izložena, a puno više zaštićena, no što bi bila bez europodručja,” rekao je naglasio da se uskoro očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.

Ocijenio je da je presedan to što istoga dana ulazimo i u europodručje i u šengenski prostor.

“To govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve i došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja došli u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju.”

Plenković je istaknuo da smo i u godini u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektiva – jedna još traje, do kraja iduće godine, a nova perspektiva, za korištenje koje se spremamo, trajat će do 2027.

Dodao je da će nam Mehanizam za oporavak i otpornost omogućiti da budemo komplementarni u razvojnom smislu.

Plenković je još rekao da smo ove godine bili i pod utjecanjem brutalne agresije na Ukrajinu, da su rast cijena energenata, plina, vode, prehrambenih proizvoda, inflatorni pritisak utjecali na građane te da je sve to zahtijevalo velike napore i snažne intervencionističke mjere.

Nitko u EU nije bio tako brz s paketom mjera

Naglasio je da je donesen paket mjera, da gotovo nitko u EU nije to tako brzo učinio te da bez tih intervencija učinci globalne krize ne bi bili, kao što jesu, ublaženi do maksimuma.

Spomenuo je  digitalnu i zelenu tranziciju, brzu prilagodbu  i što brži prelazak na održive izvore energije, s ciljem smanjenja zagađenja i učinaka globalnog zatopljenja.

Rekao  je i da Hrvatska ima na raspolaganju sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj te da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo takvu razinu da nema važnog projekta, a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.

Dvodnevnu konferenciju pod nazivom “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU” organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Sudionicima će biti predstavljene nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., programi “Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.”, “Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.” i “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.”