Posve očekivano: Ustavni sud stao na stranu Plenkovićeve Vlade

Posve očekivano: Ustavni sud stao na stranu Plenkovićeve Vlade

Ustavni sud objavio je očitovanje o objavi i emitiranju spota Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja, a koji sindikati nazivaju antireferendumskim.

Iz pribavljenog očitovanja Ministarstva proizlazi da je medijska kampanja promoviranja cjelovite mirovinske reforme, koju Ministarstvo naziva informativnom, planirana u tri faze te je započela 17. listopada 2018. Treća faza, koja se sastoji od emitiranja (spornog) trećeg “spota” u programima javne i komercijalnih RTV-kuća, započela je 26. travnja 2019. i traje do 10. svibnja 2019.

Za treću fazu kampanje, prema navodima Ministarstva, planirana su sredstva u iznosu od 1.056.267,76 kuna, dok su ukupno u 2018. i 2019. godini za kampanju utrošena sredstva u iznosu od 3.772.997,26 kuna, koja su osigurana u državnom proračunu na poziciji 3233, Promidžba i informiranje, unutar aktivnosti A854006 – Administracija i upravljanje.

Prema tome, iako je očito da je medijska kampanja promoviranja cjelovite mirovinske reforme Vlade Republike Hrvatske odnosno Ministarstva započela znatno prije početka razdoblja prikupljanja potpisa gradana o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, činjenica da se treća faza te kampanje vremenski poklapa s početkorn prikupljanja potpisa ukazuje na to da ta faza kampanje nema isključivo informativnu svrhu upoznavanja građana s učincirna mirovinske reforme, već je jednim dijelom motivirana referendumskom inicijativom i usmjerena uvjeravanju građana da bi podržavanjern inicijative doveli u pitanje one aspekte reforme koje Vlada smatra poželjnima iii neophodnima.

Medutim, Ustavnom sudu nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da su Vlada Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo korištenjem proračunskih sredstava iii na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure, odnosno postupali na način koji faktično dokida ili ozbiljno narušava pravo građana na izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, niti su se u vezi s time Ustavnom sudu obratili inicijatori referenduma.

Slijedom navedenog, Ustavni sud u konkretnom slučaju ne nalazi osnove za postupanje u smislu članaka 87., 89. i 96. Ustavnog zakona”, priopćeno je iz Ustavnog suda.

Podsjetimo, predsjednik Ustavnog suda bio je na meti kritičara jer je u kumskim vezama s  Vladimirom Šeksom.

Foto: Daniel Kasap/Hina