Iza nas je “Svjetski tjedan cijepljenja 2022.” održan pod geslom “Dug život za sve”, uz poruku da se godišnje u svijetu cijepljenjem sačuva oko pet milijuna ljudskih života. Istraživanja pokazuju da ulaganje u cijepljenje jednog Europljanina protiv 17 bolesti iznosi do najviše ukupno 3500 eura, što je višestruko manje od drugih preventivnih intervencija. Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručili su kako su mnoge nekoć smrtonosne bolesti eliminirane zahvaljujući cijepljenju, a povećanje procijepljenosti i iskorištavanje punog potencijala istraživanja i inovacija cjepiva znači zdraviju budućnost i sigurniji život ljudi.

Goran Tešović, infektolog pedijatar, proveo je istraživanje u tri klinička središta – Zagrebu, Osijeku i Splitu o mišljenju roditelja djece i adolescenata te trudnica o cijepljenu protiv COVID-a. Rekao je da su rezultati loši, javlja HRT.

– Anketirali smo više od 950 roditelja od 20 do 60 godina. U Zagrebu bi oko 20 posto njih cijepilo djecu protiv COVID-a, u Osijeku 16 posto, a u Splitu 14 posto. Drugi jasno ističu negativno stajalište o cijepljenju ili su u skupini koja nema izraženo stjalište ili oklijevaju pri donošenju odluke, rekao je Tešović.

Istaknuo je da im se čini da je glavni razlog za necijepljenje – generalna percepcija da COVID u djece nije teška bolest.

– To se primjećuje i kod cijepljenja i protiv drugih bolesti posljednjih desetljeća. Tu je razlog drukčiji jer su neke bolesti nestale zahvaljujući sustavnom cijepljenju, ali upravo je percepcija kako se radi o bolestima koje i ne treba prevenirati jer nisu opasne glavni razlog za to da se netko ne želi cijepiti. Naravno tu su i drugi razlozi kao što su nepovjerenje u cjepivo, strah od nuspojava, istaknuo je. 

Na pitanje kako Hrvatska stoji u usporedbi sa susjednim zemljama, rekao je da stojimo dobro. 

– Naši cijepni obuhvati u posljednjih nekoliko godina niži su nego što su bili prije, ali su za primovakcinaciju i za revakcinaciju na državnoj razini oko 90 ili malo iznad 90 posto, rekao je. 

Kad je riječ o cijepljenju trudnica protiv COVID-a, Tešović je rekao kako su i tu rezultati loši. 

– Jedva oko 20-ak posto trudnica mišljenja je da bi se trudnice trebale cijepiti. Njih 75 posto misli da se ne trebaju cijepiti i kao razlog ističu nepovjerenje u cjepivo i strah od nuspojava i za sebe i za plod koji nose. Međutim, više od 70 posto njih misli da je COVID u trudnoći teža bolest.

Na upit postoji li bojazan da će se bolesti koje su iskorijenjene vratiti, Tešović je rekao da postoji.

– Ne želim nikoga plašiti, ali postoje recentni primjeri ospica, u kojima smo mi dobro prošli, ali neke južne europske zemlje time se ne mogu pohvaliti. Bilo je poprilično mrtvih i u Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, ali i u Italiji. Mi smo relativno dobro prošli zahvaljujući činjenici da su naši cijepni obuhvati oko 90 posto, ali oboljelih smo imali, rekao je. 

Osvrnuo se i na kalendar cijepljenja.

– Europa nema jedinstveni kalendar. Europska unija nije propisala kalendar za sve članice. Svaka članica EU-a ima svoj vlastiti kalendar i vlastiti način provođenja cijepljenja. Neke zemlje imaju obvezna cijepljenja, to su uglavnom posttranzicijske zemlje jugoistočne/istočne Europe, dok većina zemalja zapadne i sjeverne Europe ima preporučeni kalendar cijepljenja. U tim zemljama gdje ne postoji obveza već preporuka cijepni obuhvati nisu lošiji u odnosu na nas koji imamo obvezu, dapače u nekima su i bolji, rekao je i kao primjer naveo Finsku, Dansku i Nizozemsku. 

– U osnovnim cjepivima nema bitnih razlika. Svoj djeci u EU-u preporučuje se ili obvezno cijepljenje protiv difterije, tetanusa, hripavca, hepatitisa B, ospica, pneumokokne bolesti… Više-manje kalendari su identični, istaknuo je.

Na kraju se osvrnuo i što nas čeka najesen kad je o COVID-u riječ. Rekao je da je imunost protiv COVID-a priličan problem, jer je kratkotrajna. 

– To što sad imamo cijepljenost populacije na razini 60 posto neće imati utjecaj na ono što će se ili se neće dogoditi najesen. Jesen će biti karakterizirana većim brojem oboljelih nego ih je sada. Notorna je činjenica da je virus prisutan u populaciji, da cirkulira samo su brojevi sada manji što je posljedica nedavno preboljelog virusa u velikom broju populacije, ali i toga što zbog toplijeg vremena manje boravimo u zatvorenim prostorima. Činjenica da su se mjere socijalnog distaniciranja privremeno odbacile i da je nošenje maski ukinuto, posljedica je da imamo više oboljelih nego tjedan ili dva prije dok smo još nosili zaštitne maske, zaključio je Tešović.

Foto: Hina