Ususret 13. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA 2022., koji će se održati od 13. do 15. svibnja u Prelogu, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu održan je Inovacijski forum akademske zajednice s osvrtom na inovacije u poljoprivredi u novom programskom razdoblju.

Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr.sc. Ivica Kisić kazao je da se kroz inovacije može poboljšati i unaprijediti poljoprivredna proizvodnja na terenu i rješiti problem veće prozvodnje hrane, koja je postala oružje u ovoj globalnoj krizi, jer se i poljoprivredna istraživanja negdje moraju provesti, bilo to na malim OPG-ovima ili većim poljoprivrednim gospodarstvima. Osim njega, na panelu su sudjelovali prodekanica za znanost Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Draženka Komes, prodekan za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju prof.dr.cs .Nikola Španić i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora i prorektor za inovacije, transfer tehnologija i komunikacije prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga.

Suvremene farme traže visoku razinu znanja

Prema dekanovim riječima, Rusija ima 135 milijuna obradivih hektara, Ukrajina 35 milijuna ha, a Hrvatska 1,3 milijuna obradivih ha. Dakle, pitanje dovoljne proizvodnje hrana je, kaže, postalo dominantno, ali ona traži i visokosotifisticiranu proizvodnju, kao što su suvremene farme u gradovima, na 40 katova se uzgajaju rajčice i paprike, što kod nas još nije zaživjelo. Tu je i sve veći problem nedostatka radne snage na ruralanim područjima, iako je tradicionalnu vršilicu žita, koja je trebala 15 radnika, uspješno zamjenio kombajn sa dva radnika, a danas imamo i nekoliko strojeva, za trganje metlica, podsjetio je dekan.

Kisić ističe da je 50 posto diplomskih radova na fakultetu primjenjivo na istraživanjima na obiteljskim gospodarstvima, drži dekan, koji se uzda u ekološki prihvaljivu poljoprivredu, a drži da će uspjeti oni poljoprivrednici, koji prvi izbace plug iz ratarske prizvodnje.

Pokrivenost uvoza izvozom hrane 56 posto

Komes je istaknula da su pomalo razočarani trenutnim stanjem u domaćoj prehrambenoj industriji , čija je, kaže, produktivnost na 51 posto prosječne prodiktivnosti zemalja EU-a. Dodala je da problem predstavlja i preveliki uvoz hrane, jer pokrivenost njezinog uvoza sa izvozom iznosi 56 posto. Uz to, ukazala je na nedostatak ulaganja u znanost i istrživanje te na slabu suradnju na projektima s prehrambenom industrijom. Iako, kaže, ima studentskih projekata, koji dobivaju prestižne nagrade na izložbama u inozemstvu za inovativnost i završavaju u finalnim proizvodima, te odlaze raditi van.

Šimpraga drži da je problem kada studenti počnu raditi da onda gube studentska prava, te drži da je rješenje da im se osigura mogućnost samozapošljavanja na fakultetskim inkubatorima u vlastitim start-upovima, kako se to radi i u Silicijskoj dolini.

Španić je kazao da 99 posto studenata zapošljava u drvnoj industriji, nakon što tamo obave stručnu praksu, a prije toga dobiju i stipendije za školovanje.

U raspravi, predsjednik Udruge OPG-ova Život Robert Hadžić kazao je da u nizu mjera, koje se odnose na inovacije, poljoprivreda nije uključena, posebno se to odnosi na male poljoprivredne proizvođače, koji nisu udruženi u udruge proizvođača tetako ostaju ‘izvan igre’. On drži da su projekti tu od danas do sutra, ali da nedostaje veći veći aganžman, odnosno uključivanje institucija.

Znanost u službi razvoja, a ne izgradnje karijere

Predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Tajana Radić kazala je da na 500 poljoprivrenika, u Hrvatskoj imamo jednoga poljoprivrednog savjetnika, a da je to u Austriji, jedan savjetnik na 100 poljoprivrednika. Dodala je da je od oko 100.000 poljoprivrednika u sustavu potpora, njih samo 20.000 poreznih obveznika. Za veću primjenu znanstvenih istraživanja u poljoprivrednoj praksi nužna je bolja koordinacija, jer sada svako vuče na svoju stranu, a koplja se lome i oko uvođenja privatne savjetodavne službe.

Kako se čulo, HPK bi u svoj rad trebala uključiti i inovacije i udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije. Inače, od 72 milijuna kuna, 85 posto sredstava je namjenjeno sektoru stočarstva za nabavu robota za mužnju, a 15 posto za preciznu poljoprivredu u ratarstvu.

Prof. dr.sc. Milan Poljak sa Agronomskog fakulteta drži da nije inovacija, primjerice, primjena pepela u poljoprivredi, jer se to već tradicionalno radi u obrani povrća od puževa. S druge strane, primjena znanstvenih projekata je samo onda kada je definira krajnji korisnik, što je onda znanost u službi razvoja, koja nije sama sebi svrha i puke izgradnje akademske karijere.

Šimpraga se požalio da je sružen jedan sustav u znanosti i visokom obrazovanju, koji je akademsku zajednicu ostavio bez agencija, kadrova i novaca na sveučilištu, koje ima 4000 doktora znanosti (u iznosi od 60 mil.kn), a nije izgrađen drugi, koji bi znanstvenu zajednicu više uključio u proizvodnju hrane, što je danas ključan globalni resurs. Sada je formirano Nacionalno vijeće za inovacije, kao i pet tematskih vijeća, ali smo izgubili 15 godina, upozorio je Šimpraga.

Na Agro-Arci 200 izlagača iz 20 zemalja

Inače, na sajmu Agro-Arca, čija je zemlja-partner ove godine Mađarska, sudjelovati će 200 izlagača od kojih je 100 inovatora iz 20 zemalja, kazao je glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora Matija Žugec. On je najavio promociju inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji. Radi se o natjecateljskom sajmu, međunarodnog tipa, koji je dosad održan 13 put u više gradova od Karlovca, Biograda, Trilja i dr..

Načelnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Fruk govorio je o poticanju inovacijama u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, za koje će u idućih pet godina, do 2027. godin, biti na raspolaganju 1,75 milijardi eura plus sredsta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, istraživanja u zemljama EU-a pokazala su da uporoba senzora, dronova i satelita, kao u umjetne inteligencije, digitalnih platformi, virtualne stvarosti, 3D printera i društvenih mreža, utječu na povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača.

Najavio i novi Leader pristupu u provedbi koncepta pametnih sela. Jedino pametno selo kod nas, priznato od strane EK, je Babina Greda u Vukovarsko-srijemskoj županiji, što je premalo u odnosu na okruženje.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu