Poznati novinar kritizirao Milanovića i Plenkovića: Otkrio je i zašto se više ne osjeća Dalmatinecem

Poznati novinar kritizirao Milanovića  i Plenkovića: Otkrio je i zašto se više ne osjeća Dalmatinecem

Poznati novinar Denis Latin dao je veliki intervju Slobodnoj Dalmaciji.

Nedostaju li vam Dalmacija i rodne Vodice?

Možda ću vas sad razočarati, ali ne. Volim Dalmaciju i ponosan sam na svoje korijene. U Zagrebu sam već 36 godina, morate me shvatiti da se osjećam Zagrepčaninom. Osim s Vodicama odakle mi je tata, imam poveznicu i s Bračom, jer mi je mama rođena u Pučišćima. Tamo sam proveo značajan dio života koji me čak više formirao kao osobu nego Vodice. Možda godine učine svoje, ali zasad nemam želju vratiti se.

Zanimljivo je da ste kao dijete željeli biti svećenik. Kakvo je danas vaše poimanje vjere?

Ja sam agnostik i nisam vjernik. Ne idem u Crkvu i na mise, ali nemam problem s vjerom. Iako preporučujem sve što vjera naučava, pogotovo deset zapovijedi. Humanist sam i smatram duhovnost jako važnom, pogotovo u svom poslu. Smatram da u novinarstvu trebate uvijek biti na strani slabijih i na strani malog čovjeka.

Tata Jerko vam je umro prije 15 godina. Bili ste jako vezani za njega. Je li teško nastaviti živjeti znajući da nemate više njegovu potporu?

Podržavao me je u svim odlukama i svemu što sam radio. Istina, nema ga, ali ta potpora još uvijek postoji. Trudim se u životu držati njegovih pravila, dobrog odnosa s ljudima i rada za opće dobro.

Bio je strastveni Hajdukovac. Jeste li i vi?

Imam drugačiji odnos prema sportu. Nisam toliki obožavatelj, ali veselim se svim velikim sportskim događajima, poput skorašnjeg Europskog prvenstva u nogometu i Olimpijskih igara.

Kakav odnos imate s mamom?

Ona strastveno prati politiku i neke stvari zna bolje od mene. Sve prati, sve zna. Ima 79 godina, odlična je, pokretnija i od mene u nekim situacijima.

Je li vam žao što se nikad niste oženili i imalu djecu?

Ne. Tu sam energiju usmjerio na posao pa mi se vratilo na druge načine.

Početkom devedesetih bili ste najmlađi urednik središnjeg Dnevnika, a stariji gledatelji dobro se sjećaju još jednog uspješnog projekta iz tog vremena, večernje emisije Slikom na sliku. Po čemu najviše pamtite to razdoblje?

Imao sam tada 24 godine i bio je to veliki uspjeh. Puno se toga promijenilo, jer smo u to vrijeme bili tehnološki zastarjeli i radilo se na filmu pa su se, primjerice, prilozi iz Splita slali starom cestom autobusom. Danas sve to ide drugačije i puno brže. Taj dio života pamtim i po početku rata, nečega što nitko od nas nije očekivao. Ali mislim da sam se s tako malo godina dobro nosio sa svim tim izazovima.

Nezaboravna je i vaša emisija Latinica koja se uz prekide emitirala 18 godina. Mlađe generacije nisu toliko upoznate s njom, no srećom postoji YouTube gdje se mogu pronaći neki zanimljivi isječci, poput onog gdje Josipa Lisac govori o pizzi, a koji je pogledalo više od 300 tisuća ljudi. Jeste li razmišljali o tome da opet pokrenete Latinicu?

Znate što, radio sam na ekranu više od dvadeset godina i to je zaista mnogo. Nekad mi se čini da nisam ništa drugo radio nego samo bio na ekranu. Tako da sam se sada više posvetio sebi i ne razmišljam o povratku pred kamere, ali ni o ponovnom pokretanju Latinice. Čini mi se da je ona u vrijeme kad se prikazivala imala neku svrhu jer se Hrvatska pripremala za ulazak u EU i NATO, trebalo je neke stvari u društvu radikalno promijeniti. Tako da mislim da Latinica pripada prošlosti i neka tamo ostane. Uostalom na HRT-u ima puno novih mladih i entuzijastičnih imena kojima treba dati priliku. Ja ću im dati svu moguću pomoć.

Tijekom karijere otvoreno ste progovarali o borbi s cenzurom. Latinica je bila poznata i po tome što je često skidana s ekrana. Kad vam je bilo najteže?

Sada više nemam tih problema. I odgovorno tvrdim da na HRT-u nema cenzure, nepodobnih gostiju ili tema. Važnije je provjeriti je li neka informacija točna ili nije. Kad sam radio Latinicu s gostima je bilo jako teško, jer su se mnogi bojali iznositi vlastita stajališta o društvenim i političkim temama. Sada su puno slobodniji i rado nastupaju. Veći je problem što žele nastupati, a ne što ne žele. Svaki put kad bi mi skinuli emisiju iz etera to bi me pogodilo, naravno, ali o tome bi se toliko pisalo u novinama, pa je na kraju veći efekt bio to što nije emitirana.

Poznat je i vaš javni sukob s Hloverkom Novak Srzić za čijeg je mandata kao glavne urednice Infomativnog programa prije deset godina ukinuta Latinica. Jeste li u međuvremenu zakopali ratnu sjekiru? Kakvo mišljenje imate o njoj?

Ona se sada bavi jednim sasvim drugim poslom koji, također, u ovim pandemijskim vremenima, nije nimalo lagan. Baviti se turizmom u jednom malom gradiću poput Makarske… Ja joj želim puno uspjeha!

Kakav odnos danas imate sa svojim šefovima?

Nemamo problema ili incidenata. Slobodno iznosim svoja stajališta koja ponekad nisu ista kao kod šefova, no najčešće nađemo kompromis. Imam sasvim korektan odnos sa šeficom Informativno medijskog servisa Katarinom Perišom Čakarun. Tu su i ostali mlađe kolege koji me poštuju i rekao bih – obožavaju.

Što mislite o stalnim trzavicama između predsjednika i premijera?

Svojim sukobima definitivno zagađaju medijski prostor! To je nepotrebno, nekulturno i necivilizirano. Bilo bi im bolje da se oboje fokusiraju na važnije zadatke, primjerice kako izaći iz ove teške situacije jednom kad završi pandemija. Kako povećati standard i BDP da ljudi bolje žive. Kako što prije ući u Schengen i uvesti euro. Kako da kupimo borbene zrakoplove. Kako da se i ostatak bivše Jugoslavije što prije reintegrira u EU. O tome bi oni trebali govoriti. Ovako nitko ne dobiva, samo svi gubimo.

Foto: Hina

Facebook Comments