Bivši pročelnik za financije Grada Zagreba Slavko Kojić bio je gost N1 Studija uživo i pričao o proračunu Grada.

Prvo se osvrnuo na jučerašnju izjavu zamjenice gradonačelnika Danijele Dolenec koja je, gostujući u četvrtak u Newsroomu, rekla da papir svašta trpi i da bi bilo fer reći da proračun fiktivan te objasnila zašto to misli.

“Mislim da je fer reći da je fiktivno napisati proračun u kojem kažete da ćete preko milijardu i 100 milijuna kuna prodati imovine, zato što kad to nacrtate s jedne strane prihodovne, omogućite rashode na drugoj strani, a da pritom nikad ozbiljno to niste planirali. U tom smislu ga vrijedi nazvati fiktivnim”, rekla je Dolenec.

Na pitanje da se osvrne na tu izjavu, Kojić je kazao:

“Kad ste vi spomenuli moje ime dogradonačelnici Dolenec, ja sam stekao dojam da je ona urtikariju dobila. Očito da moje ime i prezime u njihovim krugovima ne stoji dobro. Nemaju razloga da im ja smetam. Ja mogu samo pomoći, a ne odmoći”.

Rekao je da su izjave o fiktivnom proračunu i kosturima u ormaru političke kvalifikacije i percepcije koje netko ima.

“Proračun ne može biti fiktivan”

“Proračun je planski dokument sa zakonskom snagom. On ne može biti fiktivan. Govoriti da je nešto fiktivno što je usvojila Gradska skupština je neozbiljno. Ja nikada neću reći za njihov rebalans da je fiktivan. Nema fiktivnog proračuna. To ne postoji ni u znanosti ni u praksi”, ističe.

Komentirao je i izjavu dogradonačelnice da nikad nisu ozbiljno planirali prodaju gradske imovine.

“Ako je netko emotivno vezan uz obiteljsko srebro, vjerujte mi da sam ja. Ja sam osigurao sredstva za ta sva tri zemljište. Mi smo kupili Zagrepčanku, mi smo kupili Gredelj i mi smo kupili Paromlin. Zar vi mislite da bi se mi tako olako rješavali obiteljskog srebra? Radi se o tome da je gradski proračun bio u minusu”, kazao je.

Upitan tko je kriv za taj minus, kaže da je to definitivno država.

“Tu nema dileme. Ja godinama to govorim. Od 2010. godine naovamo. Knjiga se zove Analiza utjecaja promjene propisa na porezne prihode Grada Zagreba. Tu knjigu su napisala četiri akademska znanstvenika. To su Primorac, Šimović, Davidović i Drezgić. Da je ostao isti zakonodavni okvir kakav je bio 2014. godine, da je ostao u razdoblju od 2015. do 2019. da bi Grad Zagreb imao prihoda s osnove oporezivana rada, a to je porez na dohodak, više 6 milijardi kuna”, rekao je Kojić.

Foto: Hina