Profesorica Dijana Zadravec ekskluzivno za Teleskop: Dr. Kalousek i dr. Čulo krivotvorili su dokumente u vrijednosti od 31 milijun kuna

Profesorica Dijana Zadravec ekskluzivno za Teleskop: Dr. Kalousek i dr. Čulo krivotvorili su dokumente u vrijednosti od 31 milijun kuna

Profesorica Dijana Zadravec dala je ekskluzivni intervju Teleskopu u kojemu je opširno govorila o stanju u KBC-u Sestre milosrdnice, borbi protiv korupcije i liječnicima koji rade u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu. Na pitanja je odgovorila putem maila.

U emisiju Otvoreno izjavili ste da su se suprug doktorice Bolanče i doktor Kalousek bavili kriminalnim radnjama. Možete li biti konkretniji?

Dr. Kalousek i dr. Čulo su kao odjelni liječnici Kliničkog zavoda koje sam predstojnica neovlašteno potpisivali račune prema HZZO-u, gdje su se prikazivali troškovi potrošnje neurointervencijskog materijala i usluga. Na taj način su tijekom 2016.g., 2019. i 2020.g neovlašteno potpisali dokumente i to, dr. Čulo u iznosu 4.736.106,95kn, a dr. Kalousek 27.054.416,71kn iz moje analize. Na temelju tih neprovjerenih dokumenata, HZZO je vršio uplatu KBC-u. Budući su se potpisivali neovlašteno na „mjesto predstojnice“ umjesto na mjesto predviđeno za „potpis radiologa“ takvim postupanjem su izradili falsifikate i tako izrađeni dokumenti izbjegli su kontrolu i pitanje je da li je taj materijal zaista utrošen.

U te procese su bile uključene i druge interesno povezane osobe u KBC-u koje su svojim propustima u obavljanju službene dužnosti doveli do neregularnosti poslovanja između KBC-a i HZZO s mogućim financijskim posljedicama na štetu HZZO, te time počinili kazneno djelo iz čl.291. Kaznenog zakona što sam prijavila Županijskom državnom odvjetništvu. Očekujem da će se aktivirati i Državna revizija. Nadalje sam doznala da u KBC-u nije objavljen Javni natječaj nakon 2019., na kojem bi se u ravnopravnoj tržišnoj utakmici različiti dobavljači neurointervencijske opreme mogli natjecati, pa tako danas jedni te isti dobavljači prodaju svoje proizvode na temelju natječaja iz 2019.g, a mi smo javna ustanova te je potrebno raspisivati natječaj jednom godišnje. Kao primjer dr.Kalousek bi npr. za pacijenticu PR potrošio 4 coil-a, to naveo prema fakturnoj službi KBC-a, izbjegavajući svjesno moj potpis na način da je skrivajući to od mene sebe potpisivao na mjesto predstojnice, a ujedno je za istu pacijenticu PR priložio i potpisao ponudu od dobavljača na kojoj je bilo navedeno 13 coilo-ova, po kojoj bi se plaćalo dobavljačima. Gdje su završile razlike u materijalu ili financijskim iznosima ostaje nadležnim institucijama da otkriju.

Dr.Karolina Bolanča Čulo koja je ujedno supruga dr.Čule, u ponedjeljak je odbila odraditi radni zadatak iz njezine domene rada (3 biopsije dojke i očitati 7 MR pregleda dojke) pritom demonstrirajući neopravdani otpor u izvršavanju radnih zadataka koji proizlazi iz njezinog Ugovora o radu. Na temelju čl. 119 Zakona o radu zatražila sam od ravnatelja pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa i da joj se ukaže na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja te obveze i skrivljenog ponašanja odnosno odbijanja izvršenja radnih zadataka iz njezine domene rada.

Često spominjete taj problem javnog i privatnog zdravstva. Je li istina da mnogi liječnici ne ispune “normu” u javnoj ustanovi u kojoj rade, a onda „udarnički” obavljaju posao u privatnim klinikama?

Neki liječnici rade uz svoj rad u javno zdravstvenom sustavu i privatno. Za to neki imaju dozvolu od poslodavca odnosno KBC-a i predstojnice, ali jedan broj liječnika radi bez dozvole. Tako sam otkrila da i dr. Kalousek radi privatno, a da mu ja kao predstojnica nisam dala suglasnost, a što je po pravilima potrebno. On nije usamljen, otkrila sam unatrag desetak dana prilikom provjere samo šestorice svojih radiologa da još jedan radiolog i još jedna liječnica koji su trenutno na bolovanju rade u privatnim ustanovama. Sumnjam da to čak rade u vrijeme dok su u javnoj ustanovi na bolovanju. Trebalo bi nadležne institucije provjeravati da li za vrijeme otvorenog bolovanja u bolnicama, iz privatnih ustanova u kojim rade ili su čak suvlasnici/vlasnici izlaze njihovi očitani nalazi. Dodatan problem je što su neki liječnici istovremeno predstojnici velikih Klinika u bolnicama u vlasništu države, a istovremeno su ravnatelji privatnih i specijalnih bolnica ili poliklinika, ili su im vlasnici njihove supruge. Na taj način se mogu pacijenti iz privatnog sektora upućivati i liječiti na javnozdravstveni trošak zaobilazeći sve regularne liste čekanja, koje i zbog toga postaju dulje. Jednako tako postoje u javnozdravstvenom sustavu pojave da se na pregled specijaliste čeka 6 mjeseci, a onda pacijentu odmah u istom razgovoru medicinska sestra kaže da mogu kod iste te specijalistice doći na pregled iza 15h u njenu privatnu ordinaciju. Tamo ih dočeka ta ista medicinska sestra koja radi u bolnici, i koja je rekla da mora u bolnici čekati na pregled 6mjeseci. Pregled je u konkretnom slučaju koštao 570 kuna i izdan je račun, a već kod kontrolnog pregleda je sestra privatno pitala da li je potreban račun. Ima puno sličnih primjera, nažalost.

Koliko liječnika iz KBC-a Sestre milosrdnice radi i privatno?

Koliko liječnika iz KBC-a radi privatno ne mogu reći točno, jer mi takav podatak nije dostupan kao predstojnici Zavoda, ali znam da oko 80%mojih radiologa radi privatno. Oni koji su otišli iz KBC-a radili su i na 2-3 različita mjesta privatno uz posao u KBC-u.

Koliki je postotak na razini Hrvatske?

Postotak na razini Hrvatske je visok, ali to ne bi bio problem da liječnici koji rade privatno istovremeno to ne utječe ni na koji način na obavljanje njihovog posla u javnozdravstvenom sustavu. Liječnici koji rade u bolnicama i privatno se nakon nekog vremena ubrzano zamaraju zbog preopterećenja poslom i manjka potrebnog odmora, a jasno je da tada ne pati njihov rad u privatnom sektoru, jer tamo ne mogu reći kao dr.Bolanča Čulo meni neki dan „neću“, nego odrade bez pogovora. Ono gdje se onda to prelijeva je javnozdravstveni sektor gdje naglašavaju preopterećenost poslom, a nažalost nije jasno definirana norma. Tu se mi koji vodimo Klinike i Zavode u bolnicama nalazimo u nezavidnoj situaciji, jer svaki liječnik može takoreći tražiti za sebe individualno opterećenje, pa tako zaista neki rade više, a dugi manje u istom radnom vremenu za jednaku plaću.

Koliko vremena treba doktoru da napravi “normu” u jednom prosječnom radnom danu?

Osobno poznajem kako izgledaju svi oblici rada unutar radiologije i kad bi uvjeti rada mogli biti bolji, efektivnost i kvaliteta bila bi viša. Konkretno, radiolog u bolnici radi u otežanim uvjetima, ometaju ga neprekidno brojni telefonski pozivi kliničara, zbog nekog pacijenta, ali i privatnih pacijenata, jer postoji nepisano pravilo da radiolog mora biti uvijek na usluzi i da se svakog trena može zvati radiologa za mišljenje. To su razlozi zbog kojih radiolozi odlaze iz takvih uvjeta. Mi radiolozi u KBC-u smo neprekidno prekidani u svom radu telefonskim pozivima iz najrazličitijih razloga, a to onda rezultira da radiolog na kraju 8 satnog dana očita samo nekoliko CT-a ili MR-a, jer je davao brojne konzultacije, a ostene mu još puno snimakam za očitavanje. Naravno da su konzultacije bitne, ali njih nitko zapravo ne evidentira kao rad, ili vrlo rijetko. U konačnici to znači što više radite, znate i imate više iskustva to vas se više traži pa ste opterećeni puno više od onih koji ostaju prosječni i ne educiraju se dodatno.

Tko stoji iza napada na vas?

Generatori napada na mene su interesne grupe liječnika koji imaju velike financijske interese i utjecaj i koji su vlasnici privatnih ustanova. Izvlačenje novca iz javnozdravstvenim ustanova i nered bez kontrole je zahvalna situacija. „svi sve znaju, ali nitko ništa ne govori“ kojima ja smetam jer inzistiram na redu i kvaliteti rada.Dirnuta sam zadnjih dana ogromna podrška naših građana. Prilaze mi nepoznati ljudi na ulici, u trgovinama, u parku i upućuju mi riječi podrške i daju sebe na raspolaganje ako mi zatreba u ovoj borbi protiv korupcije. Moji kolege koji rade u bolničkom sustavu, ali i privatno mi se javljaju, govore da sam hrabra i neka ne odustanem. Dobivam brojne poruke i mail-ove od ljudi koje ne poznajem koji mi šalju poruke podrške. Moji poznanici na ulici mi prilaze, govore da imam podršku njih i njihovih prijatelja, a ima i onih slučajnih prolaznika koji uz neverbalno odobravanje pokažu palac gore. Znači mi puno njihova podrška jer mi to govori da sam na dobrom putu. Prokazala sam i prijavila korupciju, a ja se cijelo vrijeme moram braniti od nesuvislih opužbi onih koji ne žele red i rad i koji potkradaju naše javno zdravstvo.

U kakvim ste odnosima s Andrejem Plenkovićem?

Premijer Plenković i ja smo stranački kolege i poznanici. Zadnji put smo se sreli i razgovarali na jednom stranačkom okupljanju prošlo ljeto. Profesionalno sam se i osobno izgradila sama, bez utjecaja politike, iza mene stojim samo ja, nisam i neću biti sudjelovati u unutarstranačkim borbama niti sam dio bilo koje interesne grupacije. Koja je poruka ovih svih napada na mene i etiketa kojima me se želi diskreditirati kao osobu i kao profesionalca, ako se cijelo vrijeme je moram braniti od lažnih optužaba jer sam otkrila i javno progovorila o devijacijama u zdravstvenom sustavu i prokazala pljačku novca poreznih obveznika koji koriste javnozdravstvo za svoje privatne interese?

Kada ste rije nekoliko mjeseci imali sukob s ravnateljem Zovakom žalili ste se na neke medije. Kako mediji prate ovo što se trenutno događa u vašoj bolnici. Jesu li pristrani?

Odnos s medijima je puno bolji u odnosu na vrijeme kad me lažno optužila gospođa Mia Primorac (koja nije moja kolegica kako se nebrojeno puta pisalo, ona nije liječnica) koja je namještala natječaj za trvtku Europlantaže d.d. za koju je privatno radila u fušu istovremeno kad je radila u KBC Sestre milosrdnice, osim jednog medija koji je pristran. Imam dojam da su svi drugi mediji prepoznali moju borbu za poštenije društvo i napor i energiju koju ulažem u poboljšanje zdravstvenog sustava.

Vaši protivnici vas optužuju da ste konfliktna osoba?

Nisam konfikta, dapače tolerantna sam i profesionalna, ne idem osobno na ljude. Razumna sam i imam razumijevanja za trenutne privatne probleme svojih suradnika ako me s njima upoznaju i izlazim im u susret. Žalosti me da mi se imputiraju riječi koje nikad nisam koristila u svom vokabularu ili međusobnoj komunikaciji kao ni neke radnje u neverbalnoj komunikaciji. Smatram to izrazito nepoštenim i osuđujem svako lažno optuživanje. Ja se tako nečim nikad ne služim. Tražim od kolega i suradnika rad, izvršavanje radnih zadataka, kvalitetan i empatičan odnos prema pacijentima, profesionalnu odgovornost i međusobno uvažavanje. Nikad ne upućujem kritiku koja nije opravdana, pa je tako bilo i ovih dana u Klinici za tumore. Kako može medicinska sestra koja radi u Klinici za tumore na Odjelu za radiologiju vratiti naručene pacijentice kući neobavljenih pretraga, svjesna da na Odjelu na kojem radi toga dana ima sedam liječnika uključujući i mene, i onda me tužiti za mobing kad ju pozovem na odgovornost govoreći da je ona odgovorna u poslu? Jedini posao joj je bio toga dana učiniti sve da sazna od prisutnih liječnika koji su došli iz Vinogradske tko može napraviti te pretrage, a nije pitala ni jednog liječnika ni mene. Zar je normalno objašnjenje da je ona čekala u svojoj ambulanti da se pojavi doktor, a da nije poduzela sve prije nego lagodno vrati bolesne kući. Zar je normalno da dvije radiološke tehnologice kad ih se pita zašto nisu odradile dva bolesnika po uobičajenom protokolu, a one nemaju dovoljno znanja to obaviti, predložiti da im je potrebna edukacija, pa one upute prijavu za mobing? Zar je normalno da doktorica Bolačna Čulo odbije odraditi 10 onkoloških bolesnika nakon tri tjedna bolovanja nego prkosi i izvodi ljude ispred bolnice? Kao opaska, razgovarala sam s kolegom radiologom prije nekoliko dana koji radi u jednoj velikoj privatnoj radiološkog poliklinici i koji je rekao da u jednom radno dana izanalizira 45 MR-a.

Za pojašnjenje radnih procesa u radiologiji što mislim da velika većina ljudi ne zna, radiološki tehnolozi rade pretrage na uređajima, a liječnici radiolozi nakon toga analiziraju snimke i potpisuju i odgovorni su za nalaz koji potpisuju nakon obrazovanja odnosno završenog medicinskog fakulteta u trajanju od 6 godina i specijalizacije iz radiologije koja traje 5 godina.

Hoćete li postati ravnateljica KBC-a Sestre Milosrdnice?

Ono što jedino želim je uvesti red i kontrolu u zdravstveni sustav Hrvatske, iza mene stoje moji rezultati od EU projekta od 32,5 miljuna kuna bespovratnih sredstava, moje reference kao sveučilišne profesorice, moj dugogodišnji stručni rad kao neuroradiologinje, tisuće nalaza kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonacije, Europska i hrvatska diploma iz neuroradiologije. Osnovala sam i razvijam stručno Hrvatsko neuroradiološko društvo, organizirala prije dva tjedna 1.Hrvatski neuroradiološki kongres gdje su se odazvala najjača svjetska imena neuroradiologije poput profesorice Anne Osborn i mnogi drugi svjetski stručnjaci iz Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Brazila, Europe i mnogi domaći. Pod mojim vodstvom Vinogradska radiologija postala je Referentni centar za radiologiju, sama am platila troškove specijalizacije kad sam otišla iz OB Čakovec u iznosu vise od 250 tisuća kuna, radila teleradiologiju da bi otplatila dug, financirala sama svoje europsko usavršavanje. Imam veliku energiju koju ulažem u poboljšanje javno zdravstvenog sustava i opći nacionalni interes, izložila sebe imenom i prezimenom, i ne skrivam se iza anonimnih prijava, javno i jasno argumentirano i s dokazima govorim ono što muči sve nas građane.

Kako će sve ovo zavšiti?

Ne znam kako će završiti, ali nadam se da će se i moji kolege odvažiti javno progovoriti o tim problemima o kojima javno progovaram i dati podršku ovom smjeru koji je neophodan za oživotvorenje i ozdravljenje našeg hrvatskog zdravstvenog sustava koji nam je svima potreban zdrav, funkcionalan i financijski održiv. Nadam se da ću na temelju svog dosadašnjeg rada dobiti priliku KBC Sestre milosrdnice pretvoriti u respektabilnu ustanovu onog nekadašnjeg sjaja i da će se to onda pretočiti i na naše druge hrvatske bolnice da postanu zaista dostupne svakom osiguraniku. Iskreno se nadam da ima šanse da se naše zdravstvo oporavi, reformira i bude u pravom smislu riječi dostupno svakom čovjeku. Nikad se nisam vodila parolama i floskulama, nego mi je život obilježen radom, marljivošću i odricanjem. Moj životni put i poziv su nadstranački i cilj mi je istinsko poboljšanje života u našoj Hrvatskoj.

Ne bojim se ove situacije koja se oko mene odvija, i za koju ne znam kako će se završiti, bila sam svjesna u samom početku da je su to manje skupine, interesno povezanih ljudi, ali velike financijske moći i utjecaja i voljela bi da se netko i javno pridruži ovoj bespoštednoj borbi pljačke javnozdravstvenog sustava.

Facebook Comments