Profesorica matematike o svojim Iskustvima u Irskoj: Ovdje se puno više radi. A evo koje su još velike razlike

Profesorica matematike o svojim Iskustvima u Irskoj: Ovdje se puno više radi. A evo koje su još velike razlike

Profesorica matematike Mirela Tomljanović, koja godinu i pol radi u Irskoj, detaljno je opisala razlike između hrvatskog i irskog školskog sustava. Njezinu objavu prenosimo u cijelosti.

“Posljednih godinu i pol dana zaposlena sam kao nastavnik matematike u srednjoj školi u Republici Irskoj pa evo poduži post o priznavanju diplome i zahtjevima njihovog Teaching Council-a te o samom sustavu. Pisat ću uglavnom o srednjim školama budući da nemam iskustva u osnovnoj.

Prije zapošljavanja morala sam proći proces registracije pri Teaching Council. Sam proces je poprilično dugotrajan. Zahtjevaju gomilu dokumentacije (popis svih položenih kolegija s pridruženim ECTS bodovima i ocjenama, silabus svih kolegija zajedno sa ishodima učenja, odrađenoj praksi u školi tijekom studija (koliko sati kojeg predmeta), potvrdu o položenom IELTSU s minimalnom ocjenom 7 kao dokaz poznavanja jezika i još mnoštvo drugih dokumenata.

U mom slučaju proces registracije je trajao oko 8 mjeseci nakon što sam poslala navedene dokumente. Što se tiče plaće ona raste s godinama staža, napredovanja u smislu mentorstva i savjetništva nema i oko 3 puta je veća od one koju sam primala u Hrvatskoj (nakon što sam aplicirala za priznavanje radnog staža iz Hr). Isplata plaće je svaka dva tjedna. Nastavna godina počinje krajem kolovoza (i u osnovnim i srednjim školama) i završava krajem svibnja/početkom lipnja (ove godine 3.6.) u srednjim školama te krajem lipnja u osnovnim. S time ujedno i prestaju bilo kakve nastavničke obaveze. Dakle, nakon što ispravite godišnje ispite znanja i unesete to u njihovu verziju e-dnevnika zajedno s popratnim izvješćem slobodni ste do kraja 8-og mjeseca (cca 26.8.).

Dežurstva na državnoj maturi nisu obavezna, no tko želi dežurati za to se posebno prijavljuje i bude dodatno plaćen (u tom slučaju radite do kraja lipnja). Ostali učenički praznici tijekom godine-tjedan dana krajem listopada, 2 tjedna božićnih praznika, tjedan u veljači i dva tjedna praznika oko Uskrsa. Nastavnici su u vrijeme svih tih praznika slobodni. Sam rad u nastavi uključuje znatno više sati tjedno nego u Hr. Radi se 22 puna sata od 60 minuta tjedno u srednjoj školi neovisno o predmetu koji predajete i oko 25 sati za nastavnike u osnovnoj školi. S obzirom da u školi gdje ja radim školski sat traje 40 minuta, to ispadne 33 školska sata u nastavi tjedno. Tako da sam na poslu svaki dan od 8:50 do 15:45 (nevezano koliko sati u nastavi imam taj dan jer su moguće duže pauze) osim srijede kada je “half day” pa svi završimo u 13:05. Malih odmora izmedju sati nema. Ima jedan kraći odmor od 15 minuta nakon 3-eg sata i 40-minutni odmor za ručak nakon 6-og sata. Sjednice su oko 4 puta godišnje u trajanju od cca 2h (nekad kraće).

Razredništvo kao kod nas ne postoji, tzv. year head je zadužen/a za sve prve razrede, sve druge razrede itd. i oni komuniciraju s roditeljima oko izostanaka ili bilo čega vezano uz učenika. Sami nastavnici imaju sastanke sa roditeljima jednom godišnje i oni su 1 na 1. Npr. određeni dan bude roditeljski za sve prve razrede i tada vam dodju na razgovor roditelji učenika svih prvih razreda u kojima predajete i sa svakim osobno popričate 2-3 minute. To zna biti dosta iscrpljujuće i traje u prosjeku oko 2.5 sata. Učenici u školu polaze najkasnije s navršenih 6 godina (obično 5). Osnovna škola traje 8 godina (prva dva razreda zovu se infant classes(junior i senior) a nakon toga se kreće u 1. razred i osnovnu završava sa 6-tim razredom (oko 12-13 god). To je sve kao naša razredna nastava, jedan nastavnik predaje sve predmete.

Nastavnik se u pravilu svake godine mijenja, a nekad izmiješaju i razrede. Srednja škola traje 5-6 godina. Junior cycle (1-3) razred je obavezan za sve i nakon toga se piše mala matura. Senior cyle traje dvije godine (5 i 6 razred) a izmedju junior i senior cycle je Transition year koji je u nekim školama obavezan a u nekima ne. U 5-om i 6-om razredu učenici slušaju 10-tak predmeta (uključujući tjelesni i vjeronauk koji se ne vrednuju. Vjeronauk se može vrednovati ukoliko učenik to zatraži).

Obavezni predmeti su matematika, irski i engleski jezik te jedan strani jezik, a još tri predmeta učenik bira ovisno o vlastitim preferencijama. Nakon 6-og razreda piše se državna matura iz predmeta koje je učenik slušao posljednje dvije godine (uglavnom 7 predmeta a za fakultet je se uzima rezultat najboljih 6) koja je ujedno i jedina koja se vrednuje za upis na fakultet. Većina učenika nakon junior cycle nastavlja senior cycle i piše državnu maturu. Neki učenici odabiru zadnje dvije godine vrstu obrazovanja koja je slična našem strukovnom obrazovanju (Leaving Certificate Applied) nakon koje takodjer pišu maturu ali u to nisam dovoljno upućena.

Učenici se službeno vrednuju 2 puta godišnje (term exams) isključivo u pisanom obliku, prije Božića i prije završetka nastavne godine i rezultat (ostvareni postotak) se unosi u software zajedno sa popratnim izvješćem. Usmene provjere rade se samo iz stranih jezika. Neslužbeno se učenike vrednuje više puta godišnje. Svi (službeni i neslužbeni) rezultati vrednovanja služe isključivo kao povratna informacija učeniku i roditelju a jedini rezultat koji se vrednuje za upis na fakultet je rezultat mature. Ravnatelju u radu pomažu dva zamjenska ravnatelja koja obavljaju posao pedagoga, satničara, voditelja smjene…i ne rade u nastavi.

Za učenike s poteškoćama postoji cijeli tim nastavnika (resource teachers i special education teachers) i asistenata te su za njih organizirani dodatni sati matematike, engleskog jezika,…ovisno o potrebama učenika. U mojoj školi postoje dvije poveće prostorije koje su uglavnom dostupne učenicima s autizmom ukoliko im postane prenaporno biti na nastavi. Eto toliko od mene. I isprike na podužem postu”, ističe profesorica Mirela Tomljanović.