Prometni stručnjak skeptičan: Hoće li Rimac ikada legalizirati svoju Neveru? Upozorio je na jedan veliki nedostatak

Policija, koju su postupci vlasnika i djelatnika tvrtke Rimac, brutalno neodgovorni poslovni i prometni bezobrazluk, koji samo srećom nije imao tragičan ishod, doveli u krajnje neugodnu situaciju treba, prvo, prekvalificirati navedenu situaciju, iz prekršajne u kaznenu i, drugo, hrvatskoj javnosti objasniti kako se mogao dogoditi takav teški propust.

Zamislite da je 2. lipnja 2021., na jadranskoj magistrali iznad Dubrovnika, prilikom snimljenog brutalnog ubrzanja s brzina od 100 km/h na više od 200 km/h, pričem svaki stražnji kotač okreće poseban elektromotor najvećom snagom od 662 KS (!) jedan elektromotor otkazao? Uh… Prije nego bi vozač išta shvatio, automobil bi potpuno izgubio dinamičku stabilnost, ušao u smrtonosnu piruetu i – bum! Nema nikakve mehaničke redundancije koja bi to spriječila, a elektronička kontrola u tom scenariju, zbog golemih mehaničkih inercija, ne može pomoći, piše Željko Marušić na autoportalu.hr.

Sve je prvorazredno pitanje sigurnosti i poslovne odgovornosti te nije problem što će se Rimcu, vjerojatno, po treći put odobriti produljenje dobivanja homologacije, pa i na nešto dulji rok. Višestruki će problem nastati ako ni do tada Rimac Nevera ne dobije potrebnu homologaciju za vožnju u javnom prometu…

Krenimo redom:

Automobil koji nije homologiran, dakle nema certifikat službenih europskih i svjetskih institucija da je siguran za vožnju u javnom prometu, dakle ne može imati ni trajnu niti privremenu prometnu registraciju, nije se smio naći na cesti.

Srećom Hrvatska ima Radničku frontu, koja je urbi et orbi, hrvatskoj javnosti otkrila kako je na spektakularnoj prezentaciji u Dubrovniku predstavljen i najbržom, sumanutom jurnjavom na Jadranskoj magistrali, ususret brojnim vozilima iz suprotnog smjera, automobil vrhunskih performansi, bez valjanih tehničkih i sigurnosnih atesta. Iz policijskog izvješća o bezobzirnom i brutalnom kršenju prometnih propisa to se nije dalo zaključiti, odnosno podrazumijevalo se suprotno…

Djelatnik tvrtke Rimac je 2. lipnja 2021., u sklopu svjetske premijere Rimac Nevere, na državnoj cesti D-8 iznad Dubrovnika, vozeći nehomologirani automobil, koji nije smio biti na javnoj cesti (!) brutalno prekršio ograničenje brzine od 90 km/h, (čl. 54. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), brzinu nije prilagodio uvjetima (čl. 51. st. 1), većim dijelom vozila prešao u lijevi trak (čl. 46. st. 1), i to pri brzini većoj od 200 km/h, te je, višestruko kršeći prometne propise, postigao čak 232 km/h. Time je počinio i kazneno djelo obijesne vožnje (KZ, čl. 226.). Zbirno bilo je to najteže ikad zabilježeno kršenje prometnih propisa, u hrvatskoj povijesti.

No cijela situacija ima i drugu dimenziju. Veliko pitanje nije kada će hipersportski automobil Rimac Nevera dobiti sve valjane certifikate aktivne i pasivne sigurnosti dakle, prvo, da ima sigurnosne značajke sprječavanja gubitka kontrole u vožnji te izbjegavanja rizičnih situacija, manevriranjem i kočenjem, te drugo, da u slučaju nesreće osigurava punu sigurnost, u smislu zaštite od udarnog opterećenja, deformacija karoserije i rizika od zapaljenja. O svemu zasad možemo nagađati.

Vidjeli smo brojna testiranja i uspjehe u kontroliranim uvjetima na ravnoj pisti, promotivne vožnje zatvorenim prometnicama u svrhu izrade marketinških promocija, i dosad jedinu registriranu jurnjavu javnom prometnicom (vožnja žute Nevere ne vjenčanju Mate Rimca desila se u BiH.

Kako se ponašao prethodni model Rimac Concept-One iz kojeg je izvedena Nevera, u realnim uvjetima brze vožnje, vidjelo se 2. lipnja 2017., na zatvorenoj cestovnoj utrci u švicarskom St. Gallenu, tijekom snimanja specijalizirane emisije Grand Tour.

Premda se dio krivnje može pripisati testnom vozaču Hammondu, hipersportski električni automobil Rimac Concept-One je pokazao očiti nesklad brutalne snage na kotačima te upravljivosti i dinamičke stabilnosti. U stilu: “Sve je bilo super do prvog oštrog zavoja, a onda – zbogom.” Već smo tada pisali da ta koncepcija ima ozbiljnih manjkavosti, jer je sve podređeno postizanju brzine i ubrzanja, nauštrb dinamičkih karakteristika. A činjenica da se Rimac Concept-One zapalio odmah po izlijetanju, otvara pitanje rizika od zapaljenja.

Rimac Nevera koristi tehnologiju pokretanja svakog kotača posebnim elektromotorom, dakle bez mehaničkih diferencijala koji povezuju nasuprotne kotače na jednoj osi, koju je 1900. (!) projektirao Ferdinand Porsche u električnom automobilu Lohner-Porsche. Ta tehnologija omogućava veću učinkovitost, manju masu, bolje performanse… Idealna je za promociju, ispitivanje krajnjih limita, vožnju u posebnim okolnostima. Sve je super, osim sigurnosti. Zašto danas električni Porsche Taycan Turbo S, kao i Tesla Model S i ostali, ne koristi tu tehnologiju koju je utemeljitelj tvrtke osmislio i uveo prije 121 godinu (pa je od nje odustao)?

Umjesto toga jedan elektromotor preko diferencijala i pogonskih vratila pokreće prednje, s drugi, na isti način stražnje kotače, premda se time znatno povećavaju troškovi proizvodnje, masa, masa i mehanički otpori? Smanjili bi troškove proizvodnje, poboljšali performanse i povećali doseg? Sigurnost! Rimac Nevera je s pravom hrvatski ponos, prije službene prezentacije ispunili su sve sigurnosne standarde, ali krajnje dosege električnog pogona, s četiri odvojena motora ukupne snage 1914 KS, smije otpuštati samo na zatvorenim i posebno pripremljenim stazama.

Koncepcija koju koristi Rimac, zbog velikih neogibljenih masa i negativnog utjecaja (tromosti) na prednji upravljački trapez ima problema s upravljivošću, što je jasno pokazala nesreća koju je 2017. u Švicarskoj imao britanski snimatelj Hammond. No realni je rizik mnogo veći. Za prenijeti gotovo 2000 KS na kotače treba koristiti diferencijale, ali oni, osim što osiguravaju sigurnost, povećavaju masu i mehaničke otpore. Tada bi trebalo imati samo dva motora, jedan sprijeda, jedan straga, S njima bi Rimac Nevera bila sigurna i upravljiva, ali onda ne bi mogla postizati spektakularna ubrzanja i brzine.

Rimac Nevera se deklarira da može postići 412 km/h, dakle treba dobiti službenu homologaciju da bi ga, primjerice, njemački kupac (ako dobije sve potrebne certifikate) mogao legalno, dakle i sigurno tom brzinom voziti Autobahnom te da će ga, u slučaju nesreće, automobil štititi i neće se zapaliti.

Foto: Hina