Birači u Hrvatskoj ove godine će tri puta na birališta. Zasad je određen datum izbora za Europski parlament (9. lipnja), predsjednički bi trebali biti u prosincu, dok se još nagađa kada bi mogli biti održani parlamentarni izbori. Iako su u izbornom kalendaru najudaljeniji – bit će tek u prosincu, već sada se, iz siječanjske perspektive, naizvjesnijima čine predsjednički izbori.

Aktualni predsjednik Zoran Milanović uživa veliku popularnost, danas možda čak veću među građanima desnih političkih stavova, nego onih lijevih.

Bit će stoga zanimljivo pratiti i tu izbornu utrku. Zasad još, dakako, nitko nije najavio svoju kandidaturu jer je za to još uistinu rano. Sjetimo se da su 2019. godine i sam Milanović i najveće iznenađenje tih izbora, Miroslav Škoro, kandidaturu objavili početkom ljeta, šest mjeseci prije službene kampanje i samih izbora, javlja N1.

“Ako HDZ dobije izbore, dobiva i Milanović”

Ni ovoga puta ne treba očekivati da će itko kandidaturu objaviti rano pa se “potrošiti” do izbora u prosincu. A prema mišljenju političkog analitičara Žarka Puhovskog, isticanje kandidatura i sami predsjednički izbori ovisit će o rezultatu parlamentarnih izbora.

“Formula je jednostavna: Ako HDZ uspije nakon izbora ponovno sklepati većinu kojom će vladati u parlamentu, onda protiv Milanovića nitko nema šanse. Ako se dogodi, što je u ovom trenutku malo vjerojatno, da se neka lijevo-liberalna opcija domogne većine, onda postoji šansa protiv Milanovića. Očito je da biračko tijelo pokazuje zdravu želju da ne stavi, kako se kaže, sva jaja u istu košaru. U pravilu se biračko tijelo izjašnjavalo za predsjednika nasuprot političkoj orijentaciji parlamentarne većine”, kazao nam je Puhovski.

No, po njemu Milanović ostaje najveći favorit i u slučaju da ljevica pobijedi na parlamentarnim izborima jer HDZ nema ozbiljnog protukandidata.

Neformalni kandidat i ljevice i desnice

Među imenima koja se spominju u medijskim nagađanjima, pojavilo se ono HDZ-ovog Tome Medveda, ministra branitelja i potpredsjednika Vlade. HDZ, čini se, zasad nema jačeg kandidata nasuprot Milanoviću, a kao najjača stranka ne može si dopustiti komfor nemati kandidata, pogotovo nekoga tko ne bi mogao ući u drugi krug. Bude li uopće drugog kruga.

“Milanović se veoma spretno uspio etablirati na desnici i ima značajnu podršku i u HDZ-ovom biračkom tijelu. A to što je Medved čovjek s važnom i uspješnom vojnom karijerom, koji je kao ministar puno učinio za veterane, ne bi mu pomoglo, to više što nema verbalnu tehniku kojom bi parirao Milanoviću. Paradoksalno, koliko god bio general, on naprosto nije dovoljno ‘prost’ za Milanovića, ako do toga dođe”, smatra Puhovski.

Milanović bi, zapravo, mogao biti neformalni kandidat i ljevice i desnice.

“Kod SDP-ovog je biračkog tijela na djelu neostaljinsitički sindrom ‘ipak je on naš’. Koliko god da se mnogi s lijevog dijela biračkog spektra ne mogu suglasiti s mnogim Milanovićevim stavovima, oni ga ipak smatraju svojim i drže da je njegova glavna zadaća da remeti ugled HDZ-a. On to, doduše, čini s desna, ali je velikom dijelu lijevog biračkog tijela važno da se ide protiv HDZ-a. Koliko god desno otišao, on će dobiti podršku ljevice. Pitanje je hoće li mu, ako situacija bude zaoštrena, na desnici dati dovoljno široku podršku. Zasad se čini da hoće”, ustvrdio je Puhovski.

Gotovina neće ići protiv Milanovića?

Nagađajući o imenima mogućih predsjedničkih kandidata, odnosno Milanovićevih protukandidata, neki govore da bi jedino mogao parirati Ante Gotovina.

“On je, po svemu sudeći, definitvno odlučio da se neće baviti politikom i mislim da se čak neće ni opredjeljivati na tim izborima. Međutim, Ante Gotovina je preko Ante Kotromanovića u jako dobrim odnosima s Milanovićem i ne čini se vjerojatnim ne samo da bi se kandidirao, nego i podržao ikoga protiv Milanovića”, smatra Puhovski.

Kao mogući kandidati spominju se i supružnici Nino i Marija Selak Raspudić iz Mosta.

“Most može pokušati skupiti neke poene s jednim ili drugim supružnikom. Netko od njih vjerojatno će biti kandidat”, kazao je Puhovski dometnuvši, pak, da se Most u protekle dvije godine profilirao kao opcija bliža Milanoviću od ijedne druge stranke.

“Vanđelić je kandidat za sve. Otkud mu motivi?”

Damir Vanđelić svoju nedavno osnovanu stranku nazvao je Republika čime je formalno postao predsjednik Republike te si priskrbivši već gotov slogan, ako mu ambicije sežu do Pantovčaka. No, Puhovski je spram njegove moguće kandidature bio ironičan.

“Koliko shvaćam, on je kandidat za sve – od predstavnika stanara svoje zgrade do glavnog tajnika UN-a. On živi u kandidaturi, ali ne znam odakle crpi motive. Sve su te kandidature osuđene na nesupjeh jer nema dvije jasne političke ideje u glavi i nema organizaciju pa zbog svega toga ne može dobiti odgovarajuću podršku politički relevantnih osoba. U tom smislu, njegova kandidatura je vic”, kazao je.

Kolinda bi prošla kao Budiša 2000. godine

Puhovski jedinu šansu u izbrnom srazu s Milanovićem vidi u tome da se protiv njega kandidira neka profesionalno uspješna žena, ali smatra da za takvo što sada više nema vremena.

“To bi iz njega moglo izvući neke od njegovih ne baš sasvim pritajenih muškošovinističkih komponenti. No, s obzirom na realno stanje u Hrvatskoj, lako je moguće da bi mu to dodatno povećalo, a ne smanjilo popularnost. Nažalost, čak i na lijevoj strani. Kad gledate reakcije na portalima, društvenim mrežama i forumima, Milanović je okružen političkim ‘bedemom ljubavi’ u kojem su pretežito žene koje ga podržavaju”, kaže.

Slijedom onoga što je rekao, nametnulo se pitanje Puhovskom: Je li moguća ponovna kandidatura Kolinde Grabar Kitarović?

“To bi značilo da je HDZ s njom učinio sve što je mogao i da ju je iskoristio do kraja. Ne vidim što bi ona time dobila. Možda bi se pojavila kao marginalna povratnica iz inozemstva bez realnih šansi. Ni HDZ je vjerojatno ne bi podržao u punoj mjeri i sve bi to sličilo kandidaturi Dražena Budiše 2000. godine, kada ga ni njegova vlastita koalicija (SDP-HSLS, nap.a.) nije podržala pa je pobijedio Mesić”, zaključio je Puhovski.

Foto: Hina