Predsjednik Uprave HANFA-e Ante Žigman gostovao je u našem programu i govorio o rizicima u našem društvu, kao i leasing aferi.

Hanfa je, kaže Žigman, nedavno objavila financijsku stabilnost u kojoj je pokazala o kojim rizicima u društvu se radi.

“Tu prije svega treba reći da je naše financijsko tržište jako koncetrirano, na strani obveza jako okrenuto prema stanovništvu, a na stranu imovine jako okrenuto prema državi odnosno prema nekolicini društava, kompanija s kojima se trguje na tržištu.

U tom kontekstu treba voditi računa da mirovinski fondovi i ostali sve više diverzificiraju svoje portfelje. Naravno, treba voditi računa o tome da se sva jaja ne drže u istoj košari i da se svi ti rizici što je moguće više smanje i u tom kontekstu se oni u zadnje vrijeme prilično okreću inozemstvu koje zapravo jedino omogućuje široku bazu investitora, odnosno ulaganja koja će omogućiti to da ne dolazi do pretjerane koncetracije rizika.

Druga dva rizika koja smo spomenuli, to su zelena tranizicija – trebamo znati da ovaj prijelaz koji imamo na niskougljične i obnovljive izvore energije ima svoju cijenu. Dakle, očekivana razina nekakvog troška po toni CO2 je negdje od 75 do 150 dolara bi trebao biti porez, on je danas u svijetu na 3-4 puta nižim razinama. Ako dođe do značajnog povećanja poreza na ugljik, to će doista povećati ono što nas najviše brine, a to je inflacija.

Zadnje su kinbernetički rizici koji su jako veliki, a posebno s kriptovalutama”, objasnio je Žigman.

Žigmanov napominje da je mirovinski sustav siguran.

“Mirovinski sustav, odnosno drugi stup je dosegao 130 milijardi kuna što je jedan izuzetno veliki i važan iznos jer je to jedna trećina našeg BDP-a i sva njihova ulaganja su sigurna i pod nadzorom su Hanfe i depozitara i u tom kontekstu možemo reći da mirovinski fondovi vode jednu vrlo opreznu politiku”, rekao je.

Leasing afera

Osvrnuo se i na aferu s leasing kućama.

“Hanfa je u tom kontekstu poduzela sve one mjere koje je mogla poduzeti u trenutku kad je imala o tome saznanja i informacije. Mi smo u svibnju 2019. dobili prijavu i mi smo već do kraja prosinca te godine izbacili odnosno izradili da budem preciziniji zapisnik koji je utvrdio činjenice koje idu u smjeru da se nije ispravno obračunavala kamatna stopa na leasing obroke i leasing kredite. Par mjeseci nakon toga je izašlo rješenje i na kraju je Hanfa napravila nadzor nad svih 13 leasing društava”, pojasnio je.

“Leasing kuće najviše rade s korporativnim klijentima. Sigurno će leasing kuće izaći u susret klijentima”, govori.

Na pitanje vjeruje li da se to može vratiti, kaže: “Sigurno da će leasing kuće ići u tom smjeru, u kontekstu sudskih tužbi i slično, to im ne ide u korist”.

Komentirao je i mislili da je Hanfa reagirala na vrijeme.

“Ova Uprava je preuzela upravljanje 2018. Mi smo odmah po saznanju napravili sve što smo mogli u jednom vrlo kratkom razdbolju. Vidjeli ste 13 rješenja. Prije mene su bile dvije uprave, Najveći dio prijava je u razdoblju od 2008. do 2011. godine.

Hanfa ima neku evoluciju novih tehnika rada i ovakva se stvar sigurno neće nikad više dogoditi. Ovima kojima se to dogodilo, oni će sigurno moći tražiti natrag nešto”, kazao je.

Jedan krak te priče o leasing društvima i tim zlouporabama danas je usmjeren prema Žigmanu osobno , ne više prema Hanfi i prethodnoj upravi, da ste u tom razdoblju od vlasnika leasinga RBA banke dobili značajnije smanjenje kamatne stope, u dva navrata.

“Mogu to objasniti. Ja sam kao svaki potrošač 2007. podigao kredit, kamata je bila 5.25 posto, što je u trenutku kada sam zatražio smanjenje kamatne stope bila jedna od apsolutno najvećih stopa koje su se plaćale na kredit. Ja sam u redovnoj proceduri kao svaki potrošač zatražio da se smanji kamatna stopa u dva navrata. Budući da su svi hrvatski građani imali tu mogućnost i ugovarali stambene kredite…

Dakle, radi se o stambenom kreditu, u RBA banci, koji sam podigao za stan koji sam redovno otplaćivao 12 godina po vrlo visokoj kamatnoj stopi. Zatražio sam da mi se ta kamatna stopa smanji.

Mogu odgovorno reći da danas svaki potrošač, evo imam jedan osobni primjer, prijatelja koji je podigao kredit otprilike u isto vrijeme kad i ja i koji je krenuo zatražiti od jedne velike hrvatske banke da mu se kamatna stopa smanji, kojem je kamatna stopa smanjena za kunski kredit, napominjem da je moj u eurima 2.5 posto, njegov je u kunama 2.3 posto.

Radi se o tome da ništa nisam u ovom kontekstu dobio što je izvan proporcija i odnosa koji imaju svi hrvatski građani i potrošači niti sam u sukobu interesa”, ističe Žigman.

Foto: Hina