Osim ekonomskih analitičara Vladinom mjerom povećanja minimalne plaće nisu zadovoljni predstavnici oporbe ni sindikati, ali ni poslodavci. Vlada je na današnjoj sjednici sadašnju minimalnu plaću koja iznosi 2752 kune neto, povećala na 3000 kuna neto. “To je povećanje od 248 kuna, s tim da to znači povećanje u odnosu na 2018. od devet posto. Bruto iznos koji je danas 3440 kuna bit će 3750 kuna, odnosno viši je za 310 kuna”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata ocijenili su da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

“U ovom trenutku to povećanje možemo sa rezervom pozdraviti, što je približno našem zahtjevu za 2019. godinu, no ti postoci će padati jer se minimalna plaća ne povećava, a prosječna tijekom godine da”, rekao je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel. SSSH traži da povećanje minimalne plaće bude dio automatizma, to jest da u sljedećoj godini bude 46 posto od prosječne plaće, a u 2020. godini 50 posto prosječne plaće.

Poslodavci koji koriste mjere za isplatu minimalne plaće, neovisno jesu li mogli davati i veće plaće, svejedno će još više radnika ostaviti u sivoj zoni, politika Vlade će prouzročiti da će sve više radnika biti na minimalnoj plaći, a sve manje novaca u zdravstvenom i mirovinskom fondu, upozorio je Novosel.Na novinarsko pitanje ocjenjuje li taj potez Vlade kao populistički zbog predstojećih blagdana i izbora, Novosel je odvratio da “neka oni samo povećavaju sve plaće”, ali ovo povećanje je premalo da bi bilo populističko. “Polazimo od toga da se najviše moraju zaštiti radnici koji najmanje primaju, to je Vlada napravila, i to pozdravljamo”, zaključio je Novosel.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić kratko je komentirao potez Vlade ocijenivši ga “važnim i dobrim povećanjem”. No, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nije skrivao nezadovoljstvo. “To je malo veće povećanje na sve minule godine, ali svejedno nedovoljno, ako je minimalna plaća ispod 50 posto prosječne, to jednostavno ne bi smjela biti”, naglasio je Sever. Ako se ni od prosječne plaće ne može živjeti onda je jasno koliko je minimalna plaća još premala, a na to nije skrenuo pozornost ni predsjednik Vlade, upozorio je. Sever je ujedno poručio kako 3000 kuna neto plaće neće nikome pomoći da ostane u Hrvatskoj. Potrebno je drastično povećanje svih plaća, pa tako i minimalne, smatra Sever.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske pozdravio je povećanje minimalne plaće, ali i upozorio da će se time povećati zaostajanje najnižih plaća u državnoj službi za minimalnom plaćom u Hrvatskoj. Namještenici bez staža zaposleni na pomoćno-tehničkim poslovima, čija vrijednost koeficijenta složenosti poslova iznosi 0,601, trenutno za minimalnom plaćom zaostaju 181,46 kuna, a za minimalnom plaćom od 3750 kuna će nakon 1. siječnja i povećanja osnovice za 3 posto zaostajati 393,90 kuna. Nakon povećanja osnovice za daljnjih 2 posto od 1. rujna 2019. to zaostajanje će iznositi 326,78 kuna, ističe sindikat.

To znači da će namještenici minimalnu plaću nakon povećanja osnovice od 5 posto ostvariti tek nakon 10 godina staža, odnosno uvećanja plaće od 0,5 posto po godini staža. Stoga Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika ponovno traži da se najniža plaća u državnoj službi izjednači s minimalnom plaćom u Hrvatskoj.

“Plenkovića peče savjest jer su poreznom reformom povećali plaće samo za 15 tisuća najbogatijih i sebi. Zato su kao malu kompenzacijsku mjeru donijeli odluku o minimalnom povećanju minimalne plaće”, rekao je Bernardić. Kaže da SDP već mjesecima tvrdi da minimalna plaća ne može biti manja od četiri tisuće kuna i da je u slučaju Vladinog povećanja riječ o “mrvicama mrvica sa stola”.

“Umjesto da su dvije milijarde kuna usmjerili u rast plaća svih građana Hrvatske, kao što je to predlagao SDP. Umjesto rasta svih plaća usmjerili su to u profit vlasnik trgovačkih lanaca, de facto uvoznih lobija”, rekao je šef SDP-a. Da se prihvatio SDP-ov prijedlog plaće učiteljima bi rasle deset posto, a građanima s plaćom od pet do sedam tisuća kuna, rast bi bio pet posto, tvrdi Bernardić dodajući kako je očito da je “SDP-ov pritisak urodio kakvim, takvim pa i ovim mizernim pomakom”, zaključio je.

Na ovu izjavu Davora Bernardića reagirao je HDZ na svojoj Facebook stranici. “Ukupno je „minimalac“ u dosadašnjem mandatu predsjednika Andreja Plenkovića porastao za 504 kune neto. Vrijedi usporediti: u cijelom mandatu SDP-ove Vlade (od 2012. do 2016.), minimalna je plaća ukupno povećana za 269,77 kuna neto. Dakle, mi smo je na polovici mandata povećali skoro dvostruko više nego oni u pune četiri godine! SDP-ovci, vidite da se može!”

Odluku o ovakvom povećanju minimalca kritizirao je u N1 Studiju i Glavni tajnik Živog zida Tihomir Lukanić, ocijenivši da je riječ o “nevjerojatnoj dozi licemjerja”. “Povećali su si plaće za iznos kolika je minimalna plaća. Oni su poreznom izmjenom onima koji imaju mnogo dali još više”, rekao je tajnik Živog zida.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić rekao je kako Vlada “suprotno socijalnom dijalogu, nije dostavila na očitovanje socijalnim partnerima prijedlog Uredbe o visini minimalne plaće i konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći niti je prije sjednice Vlade dostavila posljednju verziju kompenzacijskih mjera”. Majetić navodi da na jedinom sastanku s Vladom o toj temi nisu razgovarali o visini iznosa minimalne plaće.

“Na temu iznosa minimalne plaće imali smo samo jedan uvodni kratak sastanak i nema govora o tome da smo na sastanku imali diskusiju o visini iznosa minimalne plaće niti je Vlada iznijela svoj prijedlog iznosa. O konačnim prijedlozima smo doznali iz medija što je pokazatelj razine socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj. Minimalna plaća je tema koja se isključivo odnosi na realni sektor, a poslodavci su u tome najmanje imali riječ. HUP nije protiv povećanja minimalne plaće i svi koji mogu danas dižu plaće, ali je protiv jednostranih odluka bez ozbiljnog dijaloga s realnim sektorom. Koji će biti efekt za one koji isplaćuju minimalnu plaću i koji su vezani koeficijentima uz minimalnu plaću ćemo se očitovati kada napravimo analizu među članovima”, kazao je Majetić.