Povezani portali Slobodnizagreb.hr i Priznajem.hr uočili su da je premijer Andrej Plenković dao potpis podrške HDZ-ovom kandidatu za gradonačelnika Zagreba Davoru Filipoviću, a da na obrascu nisu bili navedeni podaci o kandidatkinjama za njegove zamjenice. To je, naime, vidljivo na fotografiji koju je na dan Plenkovićeva davanja potpisa podrške načinio fotoreporter Hine, piše Faktograf.
Osim toga, Filipović je samo dva dana prije predaje lista odlučio Ivu Hraste-Sočo i Mirjanu Kujundžić Tiljak predstaviti kao kandidatkinje za zamjenice, pa se postavlja pitanje koliki je udio potpisnika uopće vidio njihova imena na obrascima prije davanja potpisa.
Kako na fotografiranoj potpisnoj listi za Filipovićevu kandidaturu uopće nije bilo navedeno za koga se (sve) potpisi prikupljaju, portal navodi da su birači bili obmanjivani. U naslovu navodi: “Filipović će biti diskvalificiran, falsificirao je potpisne liste za svoju kandidaturu”.
Filipović je liste s potpisima za kandidaturu predao 29. travnja 2021. g., ali su te liste duboko kompromitirane spomenutim manipulacijama, pa bi kandidacijsku listu Davora Filipovića i HDZ-a treba poništiti, jer je prostor za manipulacije s njima bio ogroman, a birači su u najmanju ruku obmanuti. Odgovornost? Toga ovdje nema tek podsjetimo kako Kazneni zakon u Glavi XXXI u člancima 333. – 339. definira i odgovornost za kaznena djela protiv biračkog prava. Zakon o lokalnim izborima definira kako izborni proces počinje raspisivanjem istih i obuhvaća prikupljanje potpisa člankom 10. ;
Spomenuti Zakon o lokalnim izborima navodi da se u obrazac za prikupljanje potpisa birača unose sljedeći podaci:
– ime, prezime, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) i spol predloženih kandidata,
– ime, prezime, prebivalište birača, broj važeće osobne iskaznice birača i mjesto izdavanja te potpis birača.
“Ergo, nisu se smjele potpisivati ‘bjanko’ liste bez imena svih kandidata a Plenković je svojim činom moguće i javno poticao na nezakonitost”, piše portal Slobodni Zagreb.
Upitali smo zato Ministarstvo uprave, Državno izborno povjerenstvo, ali i Vladu RH, čiji je čelnik dao potpis na djelomično ispunjenom obrascu, moraju li potpisne liste sadržavati i podatke za kandidate za zamjenike. Zanimalo nas je i je li izostanak podataka o zamjenicima kandidata na listama protuzakonit s obzirom na članak 10. Zakona o lokalnim izborima i može li se temeljem toga odbaciti obrazac s potpisima.
Kako je kandidat Filipović samo dva dana uoči predaje lista predstavio kandidate za zamjenike, zanimalo nas je postoji li po toj osnovi povod za ispitivanje valjanosti formulara ispunjenih prije tog dana te njihovo eventualno proglašavanje nevažećim. Zatražili smo i njihovo mišljenje o eventualnoj kaznenoj odgovornosti koju zaziva portal.
Iz Ministarstva i Vlade nisu odgovorili, a u Izbornom povjerenstvu za Zagreb ne vide ništa sporno. Nisu se očitovali o priloženoj fotografiji, niti pojedinačno odgovorili na pitanja, već samo ustvrdili da su se u obrazac upisivali podaci za kandidate i njihove zamjenike, kako propisuje DIP.
Pri utvrđivanju pravovaljanih kandidatura za izbor gradonačelnika Grada Zagreba i zamjenika gradonačelnika, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba nije našlo nepravilnosti koje bi utjecale na pravovaljanost kandidatura te je utvrdilo da su svi predlagatelji uz prijedloge dostavili dovoljan broj potpisa na propisanim obrascima, sa svim potrebnim podacima.
Škarica: Obrasci moraju sadržavati podatke o zamjenicima prije nego što se krenu prikupljati potpisi
Za mišljenje smo se obratili i Mihovilu Škarici, koji na Pravnom fakultetu drži katedru Upravna znanost. Uz ogradu da proceduralni detalji izbornih pravila u lokalnoj samoupravi poput ovog nisu nešto s čime se kao znanstvenik neposredno bavi, odgovorio nam je na pitanja.
Profesor smatra da je “nesporno da obrasci za prikupljanje potpisa moraju sadržavati podatke o kandidatima za zamjenike i to prije nego se potpisi počnu prikupljati”.
“To izričito proizlazi iz zakonskih odredbi, ali i iz naravi stvari – potpisi predstavljaju način predlaganja kandidata od strane birača, tako da ako podaci o zamjenicima nisu navedeni, građani ne znaju koga to točno predlažu za dužnost zamjenika pa netko tko je naknadno upisan na liste zapravo nije ni predložen“, odgovara nam.
Kandidatura Filipovića bi mogla biti nevaljana
Na pitanje je li izostanak podataka o zamjenicima kandidata na listama protuzakonit s obzirom na članak 10. Zakona o lokalnim izborima koji opisuje prikupljanje potpisa, kaže:
“Po prirodi stvari, iz odgovora na prethodno pitanje slijedi da je izostanak podataka o zamjenicima na potpisnim listama protuzakonit, odnosno nezakonit.”
Zanimalo nas je i može li izostanak podataka o zamjenicima, ako postoji dokaz da su podaci uneseni kasnije, biti osnova za diskvalifikaciju obrasca na fotografiji.
“Mislim da se obrasci sami po sebi ne mogu diskvalificirati, ali se može diskvalificirati kandidatura zamjenika, jer je očito da birači nisu znali koga predlažu za zamjenike pa bi se to moralo tumačiti kako oni nisu prikupili potreban broj potpisa, odnosno potpisi koji su dani se ne mogu pripisati njihovoj kandidaturi. Međutim, nesporno je da je Filipović prikupio dovoljan broj valjanih potpisa pa se po toj osnovi njegova kandidatura ne može osporavati.
Ipak, njegova kandidatura može biti nevaljana, jer ne sadržava adekvatno predložene zamjenike koje mora imati. Po meni, DIP bi morao utvrditi da zamjenici nisu zakonito predloženi, a onda je neizravno i kandidatura Filipovića nevaljana, odnosno nezakonita“, odgovara pravnik.
Slučaj bi se trebao ispitati
Je li činjenica da je Filipović samo dva dana prije predaje potpisa predstavio kandidatkinje za zamjenice opravdan povod za ispitivanje valjanosti obrazaca nastalih prije toga te za proglašavanje tih obrazaca nevažećima, upitali smo također.
“Da, mislim da je to dobra indicija da podaci o predloženim zamjenicima nisu bili pravovremeno uneseni u potpisne liste, jer bi onda podatak o tome tko su zamjenici bio poznat široj javnosti mnogo prije. I sve druge indicije dolaze u obzir. Ne poznajem dobro praksu DIP-a na proteklim lokalnim izborima pa ne znam je li bilo prigovora o sličnim stvarima i kakav su stav u tim slučajevima zauzimali. Uglavnom, mislim da postoje dobre indicije. U svakom slučaju, treba se podnijeti prigovor od strane na to ovlaštenih subjekata, a na temelju članka 128. Zakona o lokalnim izborima”, smatra on.
Što se, pak, tiče eventualne kaznene odgovornosti HDZ-a prema člancima 333. – 339. KZ-a, Škarica navodi da mu se čini da se ipak ne radi o tome. Pritom se ograđuje da nije stručnjak za kazneno pravo.
“Sva kaznena djela koja su propisana navedenim člancima se odnose na povredu biračkog prava na izborima ili u vezi izbora, a ovdje se radi još o postupku kandidiranja, a ne samim izborima. Ne isključujem ipak da bi se moglo raditi o nekim drugim kaznenim djelima, primjerice krivotvorenju službene isprave iz članka 279. Kaznenog zakona”, navodi Mihovil Škarica.
Odgovor zagrebačkog IP-a “bezvezan, ali očekivan”
Odgovor zagrebačkog izbornog povjerenstva je, po njemu, “bezvezan, ali nipošto nije neočekivan”.
“Oni si neće sami komplicirati život ako im netko ne podnese službeni prigovor. Tek će tada morati ući u meritum. Oni sada samo vide da obrasci sadržavaju potrebne podatke i formalno su time u skladu sa zakonom, a iz njih se ne vidi kad su oni uneseni, odnosno da zamjenici imenom i prezimenom nisu podržani potpisima birača. Međutim, teško je to dokazati, mnogo je potpisnih lista pa bi ova fotografija na kojoj premijer potpisuje mogla dokazati nevaljanost tek te jedne liste”, navodi on.
HDZ bez odgovora
HDZ-u, odnosno izbornom stožeru Davora Filipovića smo, dakako, poslali upit za komentar optužbi za kršenje zakona i pretpostavke da bi Filipović mogao ili trebao biti diskvalificiran. Upitali smo ih i jesu li naknadno upisivali imena kandidiranih zamjenica gradonačelnika, odnosno kada su se njihova imena uopće pojavila na obrascima za prikupljanje potpisa.
Također smo ih upitali i za konkretnu fotografiju koja prikazuje premijera Plenkovića koji potpisuje ni dopola popunjeni formular, s upitom radi li se o izoliranom incidentu. Odgovore ćemo objaviti ako stignu.
Nepouzdani izvori
Na koncu, potrebno je i podsjetiti da portali Slobodni Zagreb i Priznajem.hr nemaju reputaciju pouzdanih izvora. O njihovom opetovanom plasiranju dezinformacija u javni prostor Faktograf je pisao u više navrata (npr. ovdje, ovdje i ovdje).
Usto, radi se o portalima koji se u predizbornim kampanjama redovito koriste u propagandne svrhe, zajedno s još nizom povezanih portala koji objavljuju sadržaj na domeni Stvarnost.hr. U ranijim kampanjama radili su za Domovinski pokret i Most, a u ovoj kampanji otvoreno promoviraju gradonačelničku kandidaturu Miroslava Škore (pa je za pretpostaviti da će finalno financijsko izvješće Škorine kampanje odražavati i taj trošak).
Iako se radi o inače nepouzdanim izvorima – čija svrha nije informiranje javnosti, već plaćena promidžba – u ovom slučaju njihove tvrdnje prolaze test činjenične provjere. Iako odgovor DIP-a proturječi tvrdnjama portala Slobodni Zagreb i Priznajem.hr da će Filipović biti diskvalificiran iz kampanje, neosporna je činjenica kako fotografija na koju su ukazali doista potvrđuje da prikupljanje potpisa za Filipovićevu kandidaturu nije bilo usklađeno s propisanom procedurom, piše Faktograf.
Foto: Hina